Baština

0 209

Nin, uspješan primjer integriranog pristupa u revitalizaciji malih gradova - uspješna sinergija lokalne zajednice, turističke zajednice i konzervatorskog odjela

Projekt “Urbanistički prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnog nasljeđa”, koji se provodi na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prvo je u nizu predavanja kojima će se predstaviti rad hrvatskih znanstvenika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  (HAZU) i Hrvatska zaklada za znanost tako su započele ciklus znanstvenih predavanja kako bi se zainteresiranima približile zanimljive znanstvene teme te ujedno predočili rezultati nacionalnih istraživačkih projekata.

 - Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Mali dio kulturnoga naslijeđa zbrinut je i očuvan za buduće naraštaje. Većina naslijeđa propada i nestaje, a time nestaje i dio kulturnog, povijesnog i prostornog identiteta Hrvatske. Osim malobrojnih iznimki, dosadašnji modeli obnove i unaprjeđenja naslijeđa ne daju zadovoljavajuće rezultate – smatra voditelj projekta akademik Mladen Obad Šćitaroci.

Pojam urbanizam naslijeđa prvi put upotrijebljen tijekom provedbe projekta

U projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost sudjeluje 33 istaživača, 17 je istaživačkih tema, stručni tim čini 21 doktor znanosti i dva magistra znanosti i 14 je doktorskih istraživanja, od toga pet obranjenih i 9 je u tijeku. U sklopu projekta 2015. godine održan je i međunarodni znanstveni skup “Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnoga naslijeđa” na kojem je sudjelovalo 233 autora iz 21 države s četiri kontinenta.

Iako se spoj turizma i naslijeđa smatra održivim i uspješnim, akademik je upozorio da treba izbjeći dominaciju turizma nad naslijeđem. – Novac uložen u obnovu baštine, ako se ne odredi njezina namjena, bačen je. Naslijeđe ne smije štititi od ljudi, već ga treba unaprjeđivati za ljude i buduće naraštaje – zaključuje Obad Šćitaroci.

  • image
  • image
  • image
  • image

NO COMMENTS