Putovima književnosti do identiteta

Vojvođanski Hrvati, a preko njih i cjelokupna hrvatska kulturna sredina, dobiše početkom ove godine vrijedan prilog u obliku knjige Književnost u zrcalima – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini autorice Katarine Čeliković iz Subotice, jedne od vodećih protagonistica u književnom životu vojvođanskih Hrvata. Knjigu je objavio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata kao prvu knjigu u zamišljenoj biblioteci “Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“.

 Autorica u predgovoru napominje kako se „zavičajna književnost pokazala kao najbolje sredstvo za osmišljavanje i definiranje kako nacionalnog tako i emotivnog identiteta, za ukazivanje na kontinuirane veze između cjeline i dijelova jednoga naroda. Pojam zavičajnosti temeljen je tako na nacionalnom i kulturnom identitetu, a označen je jezikom, prostorom i kulturnom poviješću.“

 Urednik i recenzent knjige Tomislav Žigmanov navodi kako je „u književnosti Hrvata u Vojvodini – dugostoljetnoj i bogatoj u produkciji, kronično manjkalo, a i danas manjka, djela koja na književno-znanstveni ili nekim drugim strukama primjeren način motre i tematiziraju tu istu književnost“. Žigmanov navodi autoricu i kao osnivačicu Hrvatske čitaonice i utemeljiteljicu najznačajnije književne manifestacije Hrvata u Vojvodini Dana Balinta Vujkova: dana hrvatske knjige i riječi, kulturne priredbe koja ima za svoj glavni cilj, osim popularizacije, upravo sustavno praćenje i kritičko tematiziranje hrvatske književnosti vojvođanskih Hrvata. A upravo na tome je tragu i ovo najnovije djelo Katarine Čeliković u kojem su sabrani rukopisi nastali tijekom desetak godina.

Prema riječima recenzenta i urednika, ova knjiga je „faktografski pouzdana… s ispravnim prosudbama i ocjenama, iznesenim na, u stilskom smislu, suveren, a lako čitljiv način. … Hrvatska je književnost u Vojvodini knjigom Katarine Čeliković dobila još jedan vrsni prinos stručnoj i kompetentnoj autorecepciji, a kroatistika kao takva i u cjelini vrijedno djelo o hrvatskoj književnosti istočnog zagraničnog ruba.“