Uskoro film o hercegovačkoj heroini Divi Grabovčevoj

Počelo je snimanje dugometražnog igranog filma o Divi Grabovčevoj, povijesnom liku čija je tragična sudbina nadahnuće glazbenicima, književnicima, kiparima, a uskoro ćemo ju vidjeti i na filmskom platnu. Snimanje filma podupire Federalna fondacija za kinematografiju i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Redatelj filma Branko Perić vjeruje da će ovu tragediju i njezinu duboku poruku na najbolji mogući način prenijeti na film. 

- Pripreme za ovaj filmski projekt traju nekoliko godina. Nakon filma o legendarnom hajduku Mijatu Tomiću na red je došla filmska ekranizacija lika i žrtve jedne od najvećih heroina hercegovačkog kraja. Na ovaj zahtjevan filmski projekt najviše me inspirirala drama “Diva Grabovčeva” fra Blage Karačića koji mi je kao dječaku bio vjeroučitelj i darovao mi to svoje važno i hvaljeno dramsko ostvarenje. Snimanje filmova s povijesnom tematikom zahtijeva veliku i dugotrajnu pripremu, posebno kad je riječ o autentičnim filmskim kulisama i kostimografiji. Žrtva Dive Grabovčeve ima gotovo sve elemente grčke tragedije, a ujedno je itekako naša. Raduje me činjenica da će Divu Grabovčevu utjeloviti hrvatska glumačka diva hercegovačkih korijena Ornela Vištica. Diva Grabovčeva svima nam je dala primjer kako se živi svoja vjera i vjerujemo da će ovaj dugometražni igrani film privući mnoštvo gledatelja, posebno onih koji drže do svojih korijena, ne samo u Hercegovini već i puno šire. Ornela je u ulozi Dive fantastična, ne vjerujem da bi netko bolje utjelovio Divu Grabovčevu – kaže redatelj Perić.

Ornela Vištica na svom Facebook profilu napisala je da ulogu posvećuje baki Vili koja je jednom nosila opanke, kao i sve vrijedne žene ovih krajeva.

"Igram ženu koja je simbol emancipacije, snage i ljepote, ženu koja je cijenom vlastitog života sačuvala svoju čast, vjeru i identitet. Ženu čiji grob i danas posjećuju brojni hodočasnici u Bosni i Hercegovini", napisala je Ornela na Facebooku. 

Tko je bila Diva Grabovčeva? 

Diva je rođena u selu Varvara na području Rame, oko 1660. godine, a tragično preminula 20-ak godina kasnije. Priča je to o snazi volje i nepokolebljivoj vjeri mlade djevojke koju je, u cvijetu mladosti, ubio razuzdani turski plemić, jer je odbila njegovu prosidbu. Ubijena je na planini Vran, na Kedžari gdje danas, i nakon više od 3 stoljeća, vjernici hodočaste na njezin grob. Prve nedjelje u srpnju više tisuća vjernika posjećuje njezino vječno prebivalište koje je, prema kasnijem istraživanju arheologa Ćire Truhelke, doista znanstveno potvrđeno kao njezin zagrobni dom.