Glas Hrvatske

18:00 / 21.07.2022.

Autor: Anto Pranjkić

U srednjem vijeku u Bosni postojao je grad Dubrovnik

Stari grad Dubrovnik

Stari grad Dubrovnik

Foto: Anto Pranjkić / HRT

Jeste li znali da je postojao i bosanski Dubrovnik? Dokument iz 15. stoljeća, u kojemu se spominje naselje toga imena kod Ilijaša u Bosni i Hercegovini, i danas se čuva u dubrovačkim arhivima, a najnovija arheološka istraživanja pokazuju da se radi o nekadašnjoj dubrovačkoj koloniji u kojoj su se vadile rude, ponajprije srebro i željezo, slično kao i u Janjevu na Kosovu.


Prema dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću, ovo su naselje osnovali Dubrovčani kojima je ban Kulin dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Ovaj Dubrovnik kod Ilijaša, ili kako ga je ugledni fratar Grgo Martić nazvao Mali Dubrovnik, bio je zapostavljen tijekom povijesti. Tek poslije Domovinskog rata skupina entuzijasta okupljena oko sarajevskog profesora Perice Mijatovića potaknula je inicijativu da se skine veo tajni s tog vrlo vrijednog nacionalnog povijesnog lokaliteta. Naime, 2003. Mali Dubrovnik proglašen je nacionalnim spomenikom BiH, a osnovana je i Fundacija "Srednjovjekovni grad Dubrovnik u Bosni". Do danas se radi na otkrivanju materijalnih činjenica koje svjedoče o njegovoj veličini i i ugledu te značenju za srednjovjekovnu bosansku, ali i europsku povijest. Prikupljeni podaci govore da je Dubrovnik zapravo graditeljski kompleks koji je bio urbanistički strukturiran prema parametrima vremena u kojem je postojao.


- Bio je tu gornji grad, utvrda sa četiri kule i sa dvorom. Bio je i donji grad opasan bedemima. Naselje za elitu: za bogate trgovce, administrativno osoblje, vojno vodstvo. Imao je i prostor koji se zove varoš, a varoš je srednjovjekovno naselje najvišeg stupnja razvoja - ističe profesor Perica Mijatović, jedan od glavnih nositelja cijeloga projekta.


Prema njemu dostupnim podatcima Dubrovačka varoš bila je naselje u kojem se trgovalo, a za to je trebalo imati i robu i mjesto.


- Trg i ulica su osnovni dakle identifikacijski elementi za varoš, a upravo gore smo otkrili da postoji trg i da je postojala popločana ulica - ističe Mijatović i pojašnjava da su se ti podatci pronašli u Osmanskim defterima. U njima je potvrđeno da se lokalitet zove pazar ili varoš. I to su toponimi koji govore o trgovačkoj funkciji grada.


Ti su podaci u tzv. Osmanskim defterima u kojima je potvrđeno da se lokalitet zove pazar ili varoš. I to su toponimi koji govore o trgovačkoj funkciji grada.


- Grad se u dokumentima dubrovačkih arhiva spominje još 11. lipnja 1404. godine kao karavanska destinacija. Upućuje se karavan soli iz Dubrovnika u bosanske gradove: Visoki, Deževice i Dubrovnik - objašnjava nam ovaj bosanski zaljubljenik u povijest i pojašnjava kako je Bosna u to vrijeme bila gospodarski jako razvijena. Neki su ljudi imali dobar materijalni statuts tako da su iza sebe ostavili vrijedne stećke koji plijene pozornost.


U to vrijeme Bosna razvija gospodarsku aktivnost. Zahvaljujući tomu, imaju dobar materijalni status tako da su iza sebe ostavili vrijedne stećke koji plijene pozornost.


- Grad je pripadao vlastelinskom rodu Radojević-Mirković i o tom rodu u historiografiji nisu posložena sva saznanja. Radi se o dva vrlo eksponirana velikaša bosanskog kraljevstva, koji su pripadnici pet najjačih rodova bosanskog srednjovjekovlja - napominje Perica Mijatović, koji je s kolegama i osnovao Fundaciju "Srednjovjekovni grad Dubrovnik u Bosni”. Uz Fundaciju osnovanu za zaštitu ovog lokaliteta, i Hrvatsko kulturno društvo Napredak od početka je uključeno u ovaj projekt.


- Ako je ovo 15. stoljeće to pokazuje kakve su veze bile grada Dubrovnika . Ako na umu imamo komunikaciju u to vrijeme. Išlo se konjima i šumskim putevima. Trebalo je vremena da se stigne s mjesta na mjesto. O tom će govoriti stručni ljudi više u budućnosti i što se sve ovdje od rude vadilo, srebro, željezo i ostalo se izvozilo iz ovog grada Dubrovnika - kaže počasni predsjednik HKD "Napredak" akademik Franjo Topić. On ističe kako je izražena i potreba da se ovaj srednjovjekovni Dubrovnik kod Ilijaša bolje predstavi javnosti jer mnogi nisu ni znali da postoji. Premda je još u povojima, projekt dobiva potporu sa svih strana.


- Imamo grad Dubrovnik u Hrvatskoj i to je jedna jako lijepa simbolika. Imamo bosanski Dubrovnik i imamo jadranski Dubrovnik i do sada je jadranski hrvatski Dubrovnik podržavao ovaj projekt - ističe Topić nadajući kako potpora neće biti izostavljena niti u budućnosti.


U Bosni i Hercegovini mnogo je sličnih lokaliteta koji govore o srednjovjekovnom gospodarstvu i vezama s hrvatskim Dubrovnikom. Povjesničari se slažu da bi bilo dobro kada bi i oni koji donose odluke vezane za školstvo potaknuli učenike na posjete starim bosanskim gradovima kako bi se sjećanje na njih prenijelo i na mlađe naraštaje.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!