Glas Hrvatske

19:02 / 29.08.2021.

Autor: Klara Špančić

U Muzeju Žitomislić otvorena Napretkova izložba

Izložba stećaka.

Izložba stećaka.

Foto: HKD Napredak / HRT

Napretkova Izložba pod nazivom "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" u petak je otvorena u Muzeju Žitomislić u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Glavna podružnica Mostar i Fondacije Muzeja Žitomislić.


Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.


- Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku - kazao je dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka.


Uz 12 fotografija stećaka nalazi se prekrasna fotografija stećka, koji je krasio naslovnicu lista “Stećak”, a prvi broj se pojavio 1. siječnja. 1994. godine kao mjesečnik za kulturu i društvena pitanja. 


Cilj izložbi je, kako je istaknuo Landeka, približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka. Izložbom se želi utjecati na turističke organizacije da u svoje ponude uvrste obilazak stećaka kao i utjecati na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli na što bolju zaštićenost ovih područja, što kvalitetniju promociju i obilježavanje, dodao je.

Izložba stećaka.

Izložba stećaka.

Foto: HKD Napredak / HRT

Izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" svoje putovanje započela je u Mostaru ovoga proljeća na „Napretkovom tjednu kulture“, nakon toga otišla je u samostan u Fojnici da bi se ponovno vratila u Hercegovinu u Muzej Žitomislić.


- Stećci su nešto što nam je zaista zajedničko, nešto što je ranokršćansko i nešto što svjedoči o kršćanstvu, pa čak i onom prvobitnom kršćanstvu prije naseljavanja i Srba i Hrvata na ove prostore - kazao je iguman Danilo.


Prema njegovim riječima, ova izložba, kao i neke ranije te buduće izložbe za cilj imaju promociju kulture kao sredstva komunikacije.


- Međureligijska suradnja je nešto čime se izuzetnu dugo i otvoreno bavimo i kao što je bitna ta međureligijska suradnja, bitna je međukulturalna suradnja, a tom suradnjom stvaramo bolje društvo - poručio je iguman Danilo.



Ante Vujnović, Miroslav Landeka i Dejan Dilberović.

Ante Vujnović, Miroslav Landeka i Dejan Dilberović.

Foto: Fena / HRT

Povjesničar i arheolog te direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović kazao je kako se stećci, kao fenomen srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u BiH pojavljuju u 12. stoljeću i traju otprilike sve do dolaska Turaka u BiH, negdje od kraja 15. i početka 16. stoljeća.


- Za sada je zabilježeno negdje oko 70.000 stećaka na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naravno, to nije konačan broj s obzirom na to da su zadnja prebrojavanja bila 60-tih godina 20. stoljeća. Također, postoje određene nekrople i stećci kao pojedinčni spomenici koji su pronađeni, a nisu ubilježeni u arheološke leksikone BiH - istaknuo je Vujnović.


Upozorio je kako je izvjesni broj stećaka uništen ili su upotrjebljeni u svrhe u koje se ne bi smjeli upotrjebljavati te je izrazio nadu da će se u skoroj budućnosti uspjeti uraditi sveobuhvatna analiza broja stećaka na prostoru Federacije, ali i BiH.


Govoreći o motivima na stećcima, Vujnović je istaknuo kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.


On je podsjetio kako su Kalendar stećaka za 2019. pripremili i urednički osmislili prof. dr. Miroslav Palameta, nekadašnji predsjednik Napretkove glavne podružnice u Mostaru te Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, po čijoj zamisli je i nastala ova izložba.

Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale su stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. srpnja 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu se nalazi 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.


Svi koji žele pogledati virtualnu izložbu, mogu to učiniti na poveznici.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!