Plenković u Drvaru: Katolička crkva čuvala je opstanak hrvatskog naroda

Nakon desetljeća čekanja, stradanja i borbe za vlastiti prostor molitve, Hrvati katolici u Drvaru napokon su dočekali posvetu nove župne crkve sv. Josipa. Na svečanosti, koja je okupila oko 500 vjernika, sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, poručivši kako će Hrvatska nastaviti podupirati očuvanje hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini. Nova crkva simbol je vjere, opstanka i zajedništva hrvatskog naroda na prostoru obilježenom teškim povijesnim stradanjima.

Nakon desetljeća čekanja ostvarena velika želja vjernika

Svečanost posvete nove župne crkve sv. Josipa predvodio je banjolučki biskup Željko Majić, a održana je na 120. obljetnicu osnutka drvarske župe i 30. obljetnicu obnove crkvenog života nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

Za hrvatsku katoličku zajednicu u Drvaru ovaj dan ima posebno značenje. Nakon godina molitve u improviziranim prostorima, brojnih prepreka i dugotrajnog čekanja, vjernici su napokon dobili vlastitu crkvu.

– Nakon tolikih muka i pokušaja, nastojanja i svega, dočekali smo i ovaj dan posvete nove župne crkve svetog Josipa u Drvaru. Crkva nije vezana uz broj, ona ne živi od broja, nego živi od vjere. Ovdje je uistinu malobrojan broj vjernika, ali ovo je živa Crkva, poručio je biskup Majić.

Plenković: Hrvatska nastavlja pomagati Hrvatima u BiH

Premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost očuvanja hrvatskog katoličkog identiteta na području Drvara te potvrdio nastavak potpore hrvatske Vlade.

– Zadovoljni smo da smo kao Vlada putem našeg Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske sudjelovali u sufinanciranju ovoga važnog projekta, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je Katolička crkva stoljećima čuvala identitet i opstanak hrvatskog naroda na tom području te izrazio želju da nova crkva postane mjesto okupljanja, zajedništva, mira i suživota.

Svečanosti je nazočila i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je zahvalila hrvatskoj Vladi na potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Uz premijera Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Povijest stradanja: Ubijeno više od 650 katolika

Povijest hrvatske katoličke zajednice u Drvaru obilježena je brojnim stradanjima i prekidima vjerskog života.

Prema podacima Banjolučke biskupije, u srpnju 1941. godine u župama Drvar, Bosansko Grahovo i Krnjeuša ubijeno je više od 650 katolika, uglavnom Hrvata i većinom civila.

Među žrtvama su bila i trojica župnika: Waldemar Maksimilijan Nestor u Drvaru, Juraj Gospodnetić u Bosanskom Grahovu i Krešimir Barišić u Krnjeuši. Zajedno s Barišićem ubijena su i trojica sjemeništaraca.

Drvarski župnik Nestor ubijen je tijekom putovanja vlakom iz Knina prema Drvaru, zajedno s drugim vjernicima, u napadu srpskih pobunjenika koji će se poslije profilirati kao četnici.

Katolička crkva, izgrađena tridesetih godina prošlog stoljeća, srušena je 1949. godine.

Nova crkva bit će i spomen-crkva posvećena žrtvama ratova na tom području. U njezin oltar ugrađene su relikvije blaženog Miroslava Bulešića, istarskog svećenika ubijenog 1947. godine.

Hrvatski i katolički korijeni sežu više od tisuću godina u prošlost

Katolička prisutnost na području Drvara mnogo je starija od današnje župe.

Prema riječima don Davora Klečine, arheološki nalaz s lokaliteta srednjovjekovne katoličke crkve, ulomak oltarne pregrade s motivima starohrvatskog pletera, datiran je u 9. stoljeće.

Današnja župa sv. Josipa osnovana je 1906. godine, u vrijeme snažnog industrijskog razvoja Drvara. Bavarski poduzetnik Otto von Steinbeis pokrenuo je drvnu industriju, a razvoj pilana i uskotračne željeznice privukao je radnike iz različitih dijelova Austro-Ugarske, među njima i brojne katolike.

Nakon osmanskog osvajanja hrvatsko katoličko stanovništvo na tom području gotovo je nestalo, a ponovno naseljavanje uslijedilo je tijekom austrougarske uprave.

Prognani Hrvati obnovili vjerski život, ali crkvu su čekali desetljećima

Nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, 1996. godine u Drvar su stigli prognani Hrvati iz 48 općina, uglavnom iz središnje Bosne. Njihovim dolaskom obnovljen je i katolički vjerski život. No vlastite crkve nije bilo.

Mise su se godinama slavile u improviziranim prostorima, među ostalim u nekadašnjem Sokolskom domu, poslije poznatom kao Dom Partizan.

Put do nove crkve bio je obilježen dugotrajnim nastojanjima da se osiguraju zemljište i potrebne dozvole, ali i osporavanjima, nepoštivanjem sudskih odluka te zabranama lokalnih vlasti.

Gradnja je napokon započela 2021. godine.

Nova crkva kao simbol opstanka i nade

Za Hrvate koji su u Drvaru ostali živjeti, osnovali obitelji i nastavili čuvati svoju vjeru i identitet, posveta crkve mnogo je više od vjerske svečanosti.

Ona je simbol desetljeća čekanja, sjećanja na stradale i nade u budućnost hrvatske zajednice. Biskup Majić zahvalio je svim institucijama koje su pomogle izgradnju, naglasivši kako je lokalnom stanovništvu potrebno ohrabrenje i osjećaj da nije zaboravljeno.

Nova crkva sv. Josipa tako postaje trajno mjesto molitve i okupljanja, ali i snažan znak hrvatske katoličke prisutnosti u Drvaru.

Nakon svih stradanja, rušenja i desetljeća čekanja, hrvatska katolička zajednica u Drvaru dobila je mjesto koje će čuvati njezinu vjeru, povijest i zajedništvo za buduće naraštaje.