Peti hrvatski iseljenički kongres

Nakon Zagreba, Šibenika, Osijeka i Marije Bistrice, Peti hrvatski iseljenički kongres organizira se na Sveučilištu u Mostaru kako bi se ukazalo na povijesni značaj i ulogu koju su Hrvati Bosne i Hercegovine imali u povijesti matične domovine Hrvatske. Organizatori su Hrvatskoga iseljeničkog kongresa Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i SUM.

Uz brojne sudionike i uzvanike svečanosti otvorenja nazočni su bili predsjednik Vlade HNŽ-e Nevenko Herceg, dr. Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, dr. Mario Jereb, potpredsjednik Matice Hrvatske, Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru, mons Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i drugi.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović u svom obraćanju naglasio je kako se Hrvati u BiH u ovom trenutku nalaze u specifičnom vremenu, kako očuvati svoj suverenitet u BiH, našu konstitutivnost, legitimno predstavljanje i sve ono što bi trebali kao jedan ustavno jednakopravan narod predstavljati u našoj BiH.

- Želim vam da uspijete, danas i ovih dana ovdje u ovom gradu, preporučujem vam da se zajedno posvetimo pitanju kulture, nacionalne kulture, hrvatskog naroda i da na nju utječemo u onoj mjeri koliko možemo kako bi dugoročno kroz neke naredne kongrese govorili o nekim drugim stvarima. Na globalnoj razini kroz svoju posebnu vrijednost i ponos koji imamo, kroz sve ono što danas kroz jednu izvrsnost koju gradimo kroz naše Sveučilište, kroz institucije koje su ovdje danas i stoluju u Gradu Mostaru, zbog toga je gradonačelniče Grad Mostar stolni grad Hrvata bez obzira koliko drugi bili protiv toga, jer sve naše institucije, nacionalne institucije hrvatskog naroda ovdje u Mostaru - kazao je dr. Čović.

U ceremoniji otvorenja sudjelovao i gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić koji je naglasio važnost održavanja kongresa u Mostaru u kojemu su smještene najvažnije institucije za Hrvate u BiH.

- Mostar je 12 godina bio bez izbora i Gradskoga vijeća i mnogi su ga tada zvali gradom slučajem. Kada je potpisan mostarski sporazum uz dogovor hrvatskih i bošnjačkih predstavnika i uz svojevrsnu garanciju međunarodnih čimbenika Mostar je krajem 2020. godine dobio izbore i oni su održani. Veoma brzo uspostavljena je izvršna i zakonodavna vlast, a Mostar je za godinu i pol dana u mnogim segmentima postao grad primjer. Sve ovo navedeno vratilo je optimizam i nadu među naše žitelje i pokazalo kako Mostar može biti normalan, europski grad, mjesto u kojemu se može kvalitetno živjeti, studirati, raditi i zasnovati svoju obitelj. Ono što smo dobrim dijelom uspjeli u Mostaru sada treba primijeniti na Bosnu i Hercegovinu. Moramo donijeti pošten izborni zakon koji će svim narodima i građanima omogućiti da oni koji ga predstavljaju budu stvarni izbor njihove političke volje. Samo na taj način bit će moguće ovu državu učiniti stabilnom i prosperitetnom. Učiniti je istinskom domovinom sva tri konstitutivna naroda i ostalih, a ne da ona bude nestabilna jednima majka, drugima maćeha, zemlja iz koje će dvoje od troje mladih kada završe fakultet željeti otići. Iskreno, vjerujem da će naši prijatelji iz međunarodne zajednice, Republike Hrvatske, ali prije svega politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka i svi koji žele da BiH bude normalna i stabilna država sjetiti se obveza koje su potpisane. Ako se to ne učini mislim da je pred svima nama vrlo neizvjesno vrijeme, posebno u ovom turbulentnom razdoblju kada imamo rat u srcu Europe - istaknuo je u svom obraćanju Kordić.

Radni dio Kongresa, na kojemu će sudjelovati 150 znanstvenika i profesora iz cijeloga svijeta, planiran je kroz izlaganja i panel rasprave te obuhvaća pitanja i teme kao što su hrvatski narod u BiH, demografski izazovi i hrvatsko iseljeništvo u prošlosti i sadašnjosti, iseljavanje i migracijski procesi, vanjski i unutrašnji čimbenici, politika RH prema iseljeništvu, gospodarske veze, uloga Katoličke Crkve u čuvanju hrvatskoga nacionalnog i vjerskog identiteta, povijesni osvrti i društveni procesi, novi oblici povezivanja i umrežavanja, baština, umjetnost i otvorena znanost, potencijali kulturne i kreativne industrije u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske te digitalno okruženje i ICT industrija.

U sklopu Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se održava na Sveučilištu u Mostaru održan je Gospodarski forum. Jedna od tema foruma bila je izgradnja digitalne platforme za gospodarsko povezivanje poduzetnika hrvatskog podrijetla širom svijeta. O ovoj temi govorio je predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika Darinko Bago naglasivši kako je snažno, zdravo i tržišno orijentirano gospodarstvo jedan od temeljnih preduvjeta suvereniteta i blagostanja jedne zemlje.

Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Marko Šantić predstavio je gospodarske aktivnosti BiH u brojkama, navodeći koji su potencijali i prednosti, ali i problemi s kojima se suočavaju gospodarstvenici.

O gospodarskim prilikama i potencijalima hrvatskog iseljeništva govorio je Osnivač i predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavro. On je kao ključnim za postizanje boljih gospodarskih rezultata naveo ulaganje u obrazovanje i edukaciju mladih ljudi.

Izvršni direktor Tehnološkog parka Intera Vedran Šimunović predstavio je aktivnosti ove organizacije koja nudi široku paletu usluga koje pružaju odgovor na gotovo svaki izazov u poslovnom svijetu.

Dario Jerković sa Sveučilišta u Vitezu predstavio je istraživanja koja su rađena među gospodarstvenicima o potrebama kadra za njihov rad i poslovanje. Naglasio je važnost modernizacije obrazovanja kako bi se omogućilo da poslodavci dobiju kadar koji im je neophodan.

Prorektor Sveučilišta u Mostaru Zdenko Klepić istaknuo je kako Sveučilište ima potpisane sporazume o suradnji s brojnim stranim sveučilištima i omogućava kvalitetno obrazovanje svim kadrovima.

Iz Hrvatskog iseljeničkog kongresa naveli su kako je razvojna i politička budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini tijesno povezana s odnosom Republike Hrvatske prema njima. U trodnevnom radu koji je zamišljen kao rasprave u više panela u prostorijama Sveučilišta u Mostaru govorit će se o odnosima između iseljeništva i domovine, iskušenjima, odnosima u BiH, nastavku trenda iseljavanja, ekonomskim potencijalima, ulozi i djelovanju crkve. Na kraju će Hrvatski iseljenički kongres usvojiti posebnu rezoluciju. Pokrovitelji održavanja Petog hrvatskog iseljeničkog kongresa su Sabor Republike Hrvatske, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Grad Mostar.

(Miroslav Landeka, Centralna ba)