Nova knjiga o Škriparima i pokretu otpora u BIH od 1945. do 1951.

U organizaciji Matice hrvatske, ogranka Tomislavgrad, i Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad, predstavljena je knjiga Ive Lučića "Škripari - Hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951." U knjizi se opsežno istražuje hrvatski pokret otpora komunističkoj vlasti, s posebnim naglaskom na djelovanje Škripara u Bosni i Hercegovini.

Autor zapisao 2500 osoba i 900 lokaliteta

Autor je na ovom zahtjevnom istraživanju radio više od 20 godina, prikupljajući i obrađujući brojne povijesne izvore, dokumente i svjedočanstva.Na više od tisuću stranica knjiga donosi podatke o oko 2.500 osoba i 900 lokaliteta, pružajući uvid u događaje, sudbine i okolnosti koje su desetljećima bile nedovoljno poznate i istražene.

Fra Robert Jolić istaknuo je kako je tema Škripara, osobito u Hercegovini u godini završetka Drugoga svjetskog rata i prvim poratnim godinama, iznimno zanimljiva, ali i zahtjevna, posebice za povjesničare.

- Zanimljiva je jer je toliko priča o Škriparima sačuvano u narodnoj memoriji, kao i o zločinima Ozne ili Udbe u tim teškim vremenima, i to ne samo nad Škriparima nego i nad onima koji su im na bilo koji način pomagali ili za koje su komunističke vlasti barem mislile da imaju neke veze s njima, rekao je fra Jolić.

Previše mitova i legendi o toj temi

Prema njegovim riječima, tema je zahtjevna zbog brojnih slojeva nastalih prepričavanjem kroz desetljeća, kada se o tome nije smjelo glasno govoriti.

- To je, dakako, uzrokovalo i bezbrojne mitove i legende koji nerijetko nisu imali nikakve ili gotovo nikakve veze sa stvarnim stanjem. Ne može se reći da u slobodi, dakle nakon propasti jugoslavenskog komunizma, nije bilo pokušaja, štoviše vrijednih pokušaja, da se digne prašina s te teške i zahtjevne teme i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, obrazložio je fra Jolić.

Lučić: Htio sam priču sačuvati od zaborava

Ivo Lučić istaknuo je kako je postupno i polako prikupljao dokumente i razgovarao s ljudima, a u indeksu knjige navodi više od 2.000 imena.

- Ja sam nastojao sva ona imena koja bih pronašao u dokumentima zapisati i staviti barem negdje u fusnotu, neku bilješku, da ih na neki način sačuvam od zaborava i da sve te žrtve, sva ta stradanja, sve ono što se događalo kroz ovo razdoblje ratno i poratno, pogotovo ovo poslijeratno, da na neki način sačuvam i spasim od zaborava. I na kraju da budem glas onim ljudima koji nisu imali priliku ništa reći o svome životu, o svojim sudbinama", objasnio je Lučić.

Podsjetio je da je na prostoru triju županija koje u svom nazivu imaju Hercegovinu u Drugom svjetskom ratu poginulo oko 24.000 Hrvata. Od toga broja, njih dvije trećine, oko 16.000, ubijeno je poslije rata.