35 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
Foto: - / Shutterstock
Dok je 18. studenoga 1991. Vukovar nakon tromjesečne opsade padao u ruke agresorskih snaga, u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Dva događaja, isti datum i 35 godina povijesti koja je duboko obilježila hrvatski narod. Danas se obilježava obljetnica osnutka Herceg-Bosne, nastale u vremenu straha, ratnih prijetnji i neizvjesnosti za budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Povijesna odluka donesena u Grudama
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana je 18. studenoga 1991. kao oblik političkog, gospodarskog i teritorijalnog organiziranja hrvatskoga naroda u BiH.
Nastala je u vrijeme raspada bivše Jugoslavije i sve izraženijih sigurnosnih prijetnji. U njezin sastav ušlo je 30 općina s područja Hercegovine, Središnje Bosne i drugih dijelova BiH, među kojima su Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Livno, Tomislavgrad, Vitez, Busovača i Kiseljak.
U odluci o osnivanju istaknuto je poštovanje demokratski izabrane vlasti BiH te njezine državne neovisnosti u odnosu na Jugoslaviju.
Za dio hrvatskoga stanovništva osnivanje Herceg-Bosne predstavljalo je pokušaj organiziranja zaštite, očuvanja nacionalnog identiteta i političke opstojnosti u ratnim okolnostima.
Od ratnog organiziranja do povijesnih prijepora
Tijekom rata Herceg-Bosna razvijala je vlastite političke i upravne institucije, a 28. kolovoza 1993. proglašena je Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
Njezina uloga i nasljeđe i danas su predmet različitih tumačenja. Dok je dio hrvatske javnosti smatra važnim oblikom ratnog organiziranja Hrvata, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u predmetu Prlić i drugi utvrdio je odgovornost tadašnjih dužnosnika za teške zločine tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Washingtonskim sporazumom 1994. postavljeni su temelji Federacije BiH, na čije su institucije postupno prenesene ovlasti Herceg-Bosne.
Mostar obilježava 35. obljetnicu
Središnji program obilježavanja održat će se u Mostaru, u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH.
U 17.45 sati predviđeno je polaganje vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.
Program se nastavlja u 18 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, predstavljanjem knjige povjesničara Davora Marijana "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994."
Povodom obljetnice i Dana županije, Vlada Županije Zapadnohercegovačke proglasila je 18. studenoga neradnim danom.
Datum koji povezuje dvije bolne povijesne priče
Za Hrvate s obje strane granice 18. studenoga nosi posebno značenje. To je dan sjećanja na žrtvu Vukovara, ali i datum osnutka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Trideset i pet godina poslije, obljetnica ponovno otvara pitanja ratne prošlosti, stradanja, političkih prava i budućnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Isti datum ostao je duboko zapisan u hrvatskoj povijesti – kao podsjetnik na vukovarsku tragediju i sudbonosne odluke donesene u Bosni i Hercegovini 1991. godine.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!