Austrougarske fortifikacije u Mostaru

U organizaciji HKD Napredak Glavna podružnica Mostar održano je predavanje ''Austrougarske fortifikacije u Mostaru između nastajanja i nestajanja''.

Predavanje je održao, Manuel Martinović, član HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, dugogodišnji istraživač vojne povijesti, publicist i autor više stručnih, znanstvenih i popularnih članaka na temu fortifikacija u Hercegovini.

U svom izlaganju Martinović je rekao kako je odmah po dolasku u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Austrougarska pristupila detaljnim analizama postojećega fortifikacijskog sustava naslijeđenog od osmanske vojske kao i izgradnju novoga sustava prilagođenijeg novim načinima ratovanja i suvremene ratne tehnike.

Postojeći fortifikacijski sustav nije udovoljavao novim kriterijima vojne arhitekture tako da se krenulo u izgradnju potpuno novoga sustava. Neki od objekata iz toga razdoblja nastavili su se koristiti kao npr. neke kule u sklopu pojasne utvrde u Trebinju i starog grada Vratnika iznad Sarajeva, neke su dograđene i proširene a građene su i nove utvrde na mjestu starijih kao što je utvrda iznad Stoca, na mjestu staroga obrambenog kompleksa, ili npr. Bijela Tabija iznad Sarajeva. Konceptualno rađene su pojasne utvrde oko gradova kao što su Trebinje, Bileća, Mostar i Sarajevo, pojašnjeno je na predavanju u Mostaru. 

Mostar kao upravno i vojno središte mostarskog okruga imao je najviše utvrđenih objekata u Bosni i Hercegovini. Ukupno je bilo po numeraciji 19 utvrda od kojih je Werk kategoriju s topništvom imalo šest objekata, dok je kategoriju Wachhaus imalo devet objekata. Tri su utvrde bile u kategoriji Schanze (Šanac) što je predstavljalo veći objekt nepokriven s velikim rovom, prilagođen za djelovanje topništvom i lakim naoružanjem. Postojale su također i fortificirane bitnice kao samostalne fortifikacije od kojih se jedna, numerirana, nalazila na sjevernom ulazu u grad u rajonu Vrapčića, a ostale četiri na brdu Hum u sklopu središnje utvrde. Uz bogate i za to vrijeme suvremene utvrde, kao logistička podrška izgrađena je golema infrastrukturna mreža u vidu puteva, željeznice, skladišta, cisterni za vodu s kolektorima (čatrnje), vodovod u urbanom dijelu Mostara, strelišta, bolnice, vojna groblja, zračna baza u Jasenici.

Martinović je zaključio kako sve navedeno upućuje da je Mostar bio najgušće fortificiran grad u BiH, a neka područja poput Podveležja, te posebice brdo Hum iznad Mostara, čine možda najgušću skupinu fortifikacija i u europskim pa i svjetskim okvirima u to doba.

Na kraju predavanja poručio je kako čovjek i danas ostaje zadivljen inventivnosti i organizaciji tadašnje Monarhije uzimajući u obzir količinu izgrađenih materijalnih dobara i stupanj tehnike i tehnologije prije 140 godina.

U ime HKD Napredak Glavna podružnica Mostar dopredsjednik, Miroslav Landeka,  u svom obraćanju kazao je kako je HKD Napredak ovim predavanjem želio skrenuti pozornost na kulturnu baštinu svojim sugrađanima i potaknuti ih na njezino održavanje i očuvanje.