Foto: wikimedia.com Foto: wikimedia.com

Pomak se, prema mišljenju tog kanadskog odvjetnika iz Toronta te tajnika i člana Upravnog odbora Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, dogodio tek dolaskom Zvonka Milasa na čelo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Nakon posljednje sjednice u Vukovaru, u prosincu prošle godine, čini se da su Hrvati izvan Hrvatske dobili partnere s kojima zaista mogu zajednički raditi na kreiranju projekata boljeg povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske.

Savjet Vlade u Vukovaru (Foto: hrt.hr) 

Predloženo je, među ostalim, pokretanje Hrvatske svjetske poslovne mreže koja će pridonijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta, ali i poticati njihov interes za ulaganje u Hrvatskoj.

Ivan Grbešić (Foto: Stikeman Elliott LLP) 

Ivan Grbešić smatra da treba intenzivno raditi na stvaranju jake gospodarske diplomacije koja će znati predstavljati sve ono dobro “made in Croatia”. Drži da je politika koja se trenutačno provodi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima zastarjela i neučinkovita pa često oni sami preuzimaju ulogu veleposlanika. Nedavno su u Toronto doveli inovatora Matu Rimca i predstavili ga kanadskoj poslovnoj zajednici. Mate je oduševio Kanađane – govori Grbešić.

Boris Miketić iz New Yorka, vlasnik putničke agencije Croatia travel, javni bilježnik, ovlašteni sudski tumač i voditelj na hrvatskom radiju Glas slobodne Hrvatske, listi spomenutih problema dodaje i dvostruko oporezivanje američkih mirovina.

- Jasno je da hrvatska politika nije dobra prema iseljenicima – kaže Miketić ističući uspješne Hrvate diljem Sjedinjenih Američkih Država za koje Hrvatska očito nije ili bar do sada nije bila zainteresirana. Vidim golem potencijal naše zemlje, koji uopće nije iskorišten – dodaje čovjek koji je proputovao dobar dio zemaljske kugle.

Zanimljivo je da se njegov prethodnik u Savjetu, Nenad Bach, godinama zalagao za uvođenje takozvane non-stop zrakoplovne veze New York-Zagreb, a da njegov nasljednik, koji je vlasnik putničke agencije, u tome vidi velik problem. Njegovo je mišljenje da Hrvatska još nije zrela za takvo što. Da bi se to dogodilo, potrebno je osmisliti dobru kampanju, u kojoj će ipak, nada se, sudjelovati.  

Na starom kontinentu stari problemi  

Predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, stari-novi član Savjeta Đanino Kutnjak, priznaje da tamošnji Hrvati muku muče nastojeći ostvariti status nacionalne manjine. I dok Mađari i Talijani pa i Romi uživaju status autohtonih manjina, iako Mađara u Sloveniji ima oko 7 tisuća, a Talijana samo 1 500, 35 tisuća Hrvata još uvijek čeka bolja vremena. Nadaju se da će se dugogodišnje goruće pitanje riješiti donošenjem Zakona o Hrvatima. Sličnim je zakonom u Sloveniji riješeno pitanje romske manjine.

Novoizabrana članica Savjeta iz Italije Dragica Hadrović kaže da i oni godinama traže poštivanje načela reciprociteta među državama. – Italija razlikuje stare autohtone zajednice od novodoseljenih Hrvata i priznaje samo molišku zajednicu kao jezičnu manjinu, a sve ostale Hrvate u Italiji smatra novim migrantima koji nemaju pravo na status manjinske zajednice – pojašnjava Hadrović, koja u Rimu živi dugih 40 godina.

Dragica Hadrović (Foto: cwn.com) 

- Status Hrvata u Italiji nije jednak statusu Talijana u Hrvatskoj. Hrvatska i Italija potpisale su Ugovor o kulturnoj suradnji, no mi i dalje ne primamo nikakvu financijsku pomoć od Italije i u težnjama za očuvanjem jezika i identiteta prepušteni smo sami sebi – kaže Hadrović.   

Ista sudbina – ma gdje bili  

Hrvati iz Rumunjske, baš kao i oni iz Hrvatske, tradicionalno napuštaju rodna sela i odlaze trbuhom za kruhom u svijet. Niska stopa nataliteta i siromaštvo najveći su problemi tamošnje zajednice, ističe vjeroučitelj i učitelj hrvatskog jezika Petar Hacegan. Svaka pomoć matične zemlje njima je ne samo dobrodošla, nego i ključna za opstojnost. Novcem koji im je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodijelio uspjeli su sve zacrtano i ostvariti.

- Nakon 25 godina, svaka župa u Karaševu i Lupaku ima svoju hrvatsku školu i svaka ta škola ima jednu školu iz Hrvatske s kojom surađuje – ponosno ističe Hacegan.  

Ostvaren politički identitet Hrvata u Crnoj Gori  

U kreiranju politika koje se odnose na Hrvate izvan Hrvatske i u novom sazivu Savjeta sudjelovat će Adrijan Vuksanović, predstavnik hrvatske nacionalne manjine u crnogorskom parlamentu, koji ističe velik uspjeh Hrvata na prošlim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.

Adrijan Vuksanović (Foto: Skupština Crne Gore)

- Ne samo da smo dobili svog izbornika u crnogorskoj Vladi, gospođu Mariju Vučinović, nego i predstavnika u skupštini, moju malenkost. Velik je to uspjeh male hrvatske zajednice, koju čini tek 0, 97 posto građana. To znači da su Hrvati 2016. godine na crnogorskom tlu ostvarili i svoj politički identitet - ističe Vuksanović.

Novoizabranu članicu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ružu Studer-Babić, nekadašnju predsjednicu hrvatskog kulturnog društva Fala, dopredsjednicu Hrvatske humanitarne udruge u Švicarskoj i urednicu portala Moja domovina, hrvatsko iseljeništvo prepoznaje kao uspješnu lobisticu za prava malog čovjeka i to onda kada je najteže - kada sustav zakaže.

Ruža Studer Babić (Foto: moja domovina.net)

Upravo je ona, pišući za portal hrvati.ch senzibilizirala širu javnost o problemima s poništavanjem osobnih iskaznica i reguliranjem boravišta u Republici Hrvatskoj. Bila je glasna i kada je trebalo upozoriti Vladu na nepravdu nanesenu donošenjem nepopularnog Zakona o porezu na dohodak, po kojemu su se u Hrvatskoj počele oporezivati mirovine stečene u inozemstvu po vrtoglavo visokim stopama te na dvostruko oporezivanje mirovina, koje je samo djelomično rješeno poreznom reformom.

Iako kaže da joj pristižu čestitke iz cijele Švicarske, prvom prigodom pozabavit će se pitanjem transparentnosti pri imenovanju članova.

- To je važno pitanje, jer ne želim da me netko sutra pita jesam li podobna ili pogodna – kaže Studer.

Zamjenica državnog tajnika Ivana Perkušić ističe da je popis svih predloženih kandidata uredno dostavljen Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, no Vladina odluka ipak nije nužno vezana za prijedlog koji je pristigao iz inozemstva.  

Zaključci s posljednje sjednice Savjeta proslijeđeni su Vladi, a o osvrtu resornih tijela novoizabrani članovi bit će upoznati već u prosincu na konstituirajućoj sjednici novog Savjeta Vlade.