Nagrada za najbolju knjigu na temu Domovinskog rata i stvaranja slobodne, neovisne hrvatske države (Foto: Heroji/HRT screenshot) Nagrada za najbolju knjigu na temu Domovinskog rata i stvaranja slobodne, neovisne hrvatske države (Foto: Heroji/HRT screenshot)

U fokusu njegove knjige su ljudi i njihove sudbine u Domovinskom ratu koje je zapisao kako bi potaknuo daljnje prikupljanje svjedočanstava heroja koji samozatajno žive među nama.

Autor se dotiče i još neistražene teme hrvatskih iseljenika u Domovinskom ratu, ali i stranaca koji su diljem svijeta napuštali domove ne bi li stvarali samostalnu Hrvatsku. Knjiga će biti predstavljena 27. rujna na Zagrebačkom velesajmu, a uoči promocije s doktorom Josipom Jurčevićem razgovarali smo o sudjelovanju hrvatskih branitelja, iseljenika i stranaca u Domovinskom ratu.

Tko su heroji o kojima govori vaša nova knjiga?

Kao što sam naslov kaže, radi se o svjedočanstvima 19 istinskih heroja koji su javno nepoznate osobe. Oni su iz svih dijelova Hrvatske i različite su životne dobi, tako da predstavljaju reprezentativni uzorak iz kojeg se može očitati tko je branio Hrvatsku. Ljudi su se u visokom postotku uključivali u obranu Hrvatske - oružjem, ali i logistički.

Uključivanje oružjem najteže je i predstavlja pravo herojstvo. No, postojao je i cijeli spektar ljudi koji su pružali logističku moralnu potporu. U uvodnom dijelu knjige objašnjava se povijest herojstva, ali i ratna situacija u Hrvatskoj. Taj dio s punim pravom nosi naziv "Herojsko doba hrvatske povijesti" jer se u tim bezizlaznim okolnostima Hrvatska obranila, prvenstveno zahvaljujući herojstvu.

Što Vas je potaknulo da napišete ovu knjigu i zašto vam je tema Domovinskog rata važna?

U Hrvatskoj se herojstvo posebno obilježava i cijeni zbog zasluga koje su heroji postizali riskirajući vlastite živote. No, to je i jedna vrsta pedagogije mladim naraštajima da bi se kod njih stvorila emocija i ljubav prema domovini. Upravo zbog toga je ključno da se dogodi institucionalizacija herojstva, da se ono istraži te da ga medijske, obrazovne i kulturne institucije promiču u društvu, čime bi se buduće naraštaje mladih poticalo na socijalnu odgovornost prema vlastitoj zajednici.

Kao istraživaču i ratnom dragovoljcu, osnovni poticaj za pisanje ove knjige bilo je herojstvo koje je viđao na svim ratištima Hrvatske, objašnjava Jurčević. Smatra da će djelo biti poticajno i korisno lokalnim zajednicama da prepoznaju herojstvo među braniteljima.

- Nažalost, velik broj njih danas više nije s nama, ali zato postoje svjedoci i sačuvana građa koja bi trebala biti istražena jer bi zaista bila tragedija, gledajući znanstveno, ali i društveno, da se herojstvo ne registrira i ne implementira u institucije - dodaje.

Prof. Jurčević na predstavljanju knjige "Heroji hrvatskog Domovinskog rata - svjedočanstva " u Novinarskom domu (Foto: Oskar Šarunić/Facebook)

Kolika je bila uloga hrvatskih iseljenika u Domovinskom ratu što se tiče humanitarne pomoći, ali i sudjelovanja hrvatskih iseljenika u vojnim postrojbama?

To je, pored herojstva, jedna od najslabije proučavanih tema u hrvatskoj historiografiji koju sam također znanstveno istraživao. Kada je riječ o političkim promjenama i uspostavi demokracije u Hrvatskoj, može se slobodno reći da bez materijalne, lobističke pa i idejne potpore od strane iseljenika, demokracije u našoj zemlji ne bi ni bilo.

General Željko Glasnović (Foto: Marko Prpic/PIXSELL) 

Što se tiče samog sudjelovanja hrvatskih iseljenika u oružanim postrojbama, sjetimo se da su generali Ante Roso, Ante Gotovina i Željko Glasnović došli iz iseljeništva. Postojao je i velik broj običnih vojnika koji su dolazili iz cijelog svijeta, preko Australije, obje Amerike pa i Afrike. Postoji i udruga stranaca-dragovoljaca Domovinskog rata koju čini 650 stranih državljana koji su došli braniti Hrvatsku.

To je jedan fenomen našeg rata, da su ljudi poput Jean-Michel Nicoliera, mladog čovjeka od dvadesetak godina koji je živio u svim ugodama pariškog života, došli i borili se u stranom ratu. Zapravo, tu istraživačku zagonetku o motivima dolaska dragovoljaca u nepoznatu, ratom zahvaćenu Hrvatsku puno bi bolje objasnila socijalna psihologija ili sociologija budući da dragovoljstvo nije uobičajeno u suvremenom društvu u kojem prevladava asocijalnost, govori Jurčević. 

Mural posveta Jean-Michelu Nicolieru u Splitu (Foto: iz arhive Glasa Hrvatske) 

- Od svih 650 stranih dragovoljaca, najviše je bilo Britanaca, oko 150, dok su na drugom mjestu Francuzi, njih osamdesetak. Naročito je dojmljivo svjedočanstvo Thomasa Toma Crowleya , Irca koji je u Hrvatsku došao 1991. godine i koji je poginuo uoči vojne operacije Oluja. Njegova priča predstavlja priču njih 650. Nadam se da će njihova iskustva biti dodatno istražena kao zasebna tema i objavljena u posebnom djelu - zaključuje Jurčević.