Glas Hrvatske

07:32 / 08.05.2020.

Autor: Tomislav Šikić

Stećci – svjetska baština UNESCO-a

(Foto: HKD Napredak/s dopuštenjem)

(Foto: HKD Napredak/s dopuštenjem)

Foto: - / -

Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Glavna podružnica Mostar priredila je projekt "Stećci – svjetska baština UNESCO-a". Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj će se prezentirati umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sve fotografije upotpunjene su detaljnim tekstualnim objašnjenjima, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku. Izložba je svoje putovanje trebala započeti u Mostaru i to u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Nakon Mostara izložba se trebala preseliti u Sarajevo, potom u Zadar i Kotor.

Projekt afirmira međunarodnu i prekograničnu suradnju, kulturnu povezanost, promovira zajedničku kulturnu baštinu te ima za cilj osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju i kao takav dobio je i potporu Ministarstva kulture i športa Federacije Bosne i Hercegovine. 

Projekt je dugoročnog karaktera. Planira se slična dinamika događanja i idućih godina, a cilj izložbi je približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka koji su proglašeni svjetskom kulturnom baštinom te ponovna valorizacija stećaka i njihova popularizacija. 

"Izložbom želimo utjecati na turističke organizacije da u svoje turističke ponude 'pod obvezno' uvedu i obilazak stećaka te utjecati na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli na što bolju zaštićenost ovih područja, što kvalitetniju promociju i obilježavanje", ističu u HKD Napredak - Glavnoj podružnici Mostar.

Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak (Foto: HKD Napredak/s dopuštenjem)

Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak (Foto: HKD Napredak/s dopuštenjem)

Foto: - / -

Stećci, ili Kameni spavači kako ih je nazvao pjesnik Mak Dizdar, srednjovjekovni su nadgrobni spomenici koji predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu BiH i jednu od najvećih misterija ovih prostora. Podizani su između 12. i 16. stoljeća na teritoriju BiH, Hrvatske te dijelova Crne Gore i Srbije. U BiH ih ima oko 60.000, u Hrvatskoj oko 4.450, u Crnoj Gori oko 3.050, a u Srbiji oko 2.270. Najranije opise stećaka nalazimo u putopisu Itinerarium iz 1530. godine Benedikta Kuripečića, slovenskog tumača austrijskoga cara Ferdinanda I. Habsburškog. Njihovo sustavno istraživanje počinje nakon Austro-Ugarske aneksije BiH 1878. godine.

BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale su stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je 15. srpnja 2016. godine prihvatio uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu nazvanome "Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici", nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.

"Kako je pandemija koronavirusa promijenila sve naše planove, odlučili smo izložbu organizirati online, dok se ne steknu uvjeti za klasičnu postavku", poručuju iz HKD Napredak, podružnica Mostar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!