Glas Hrvatske

06:24 / 01.06.2019.

Autor: Tomislav Šikić

Hrvatski filmovi na Animafestu

(Foto: screenshot/plakat)

(Foto: screenshot/plakat)

Foto: - / -

Animafest 2019. od 3. do 8. lipnja ponudit će uvid u najbolje radove hrvatske produkcije animiranog filma čija se tri djela nadmeću u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma. Dva su filma izborila nastup u Natjecanju studentskog filma, a tri u konkurenciji Natjecanja filmova za djecu.

Iako je hrvatski animirani film desetljećima postojano prisutan i nagrađivan na međunarodnoj sceni, za domaće autore svih generacija sudjelovanje na Animafestu oduvijek je predstavljalo vrhunac godine – radost "odmjeravanja snaga" pred publikom i kolegama, kao i čast odabira u programe jednog od najprestižnijih festivala u svijetu.

Hrvatsko natjecanje, najsnažnija konkurencija animiranoga filma u zemlji, broji 20 radova. Poklonici naše filmske klasike neće zaobići ni retrospektivne programe – filmove iz 1971. godine u izboru Borivoja Dovnikovića – Borde te retrospektivu prvaka Zagrebačke škole Nedeljka Dragića. Bordin izbor vraća nas tako djelima poput "Ecce Homo" i "U paukovoj mreži" Marksa i Jutriše, Mimičinim "Vatrogascima", Bourekovoj "Mački" ili Blažekovićevom "Kolekcionaru", a Dragićev memento nudi neodoljivu mogućnost ponovnoga gledanja "Elegije", "Krotitelja divljih konja", "Možda Diogena", "Idu dani", "Tup-tupa" i "Dnevnika" na velikom platnu.

I središnji tematski program Animafesta 2019 "Animirani film i likovne umjetnosti" nudi bisere iz naše filmske, bliže i dalje prošlosti – legendarnu "Satiemaniju" Zdenka Gašparovića, "Bicikliste" Veljka Popovića, "I speak true things" Marka Tadića i "Dokument Parakozmik" Vladislava Kneževića, dok se spot Dalibora Barića za pjesmu "One more time" grupe Kensington Lima prikazuje u programu "Kino za uši", a film Dva na dva Jelene Oroz u sekciji "CEE Talents“. Naposljetku, na Animaciklu nas očekuje omiljena "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, a tri hrvatska filma mladih autora vidjet ćemo i u Obiteljskom programu !Najbolje od 9. VAFI-ja".

Koliko je teško zaslužiti nastup u Velikom natjecanju kratkometražnog filma pokazuje i činjenica kako se 2019. u njemu po prvi put natječu afirmirana imena hrvatskog animiranog filma – Petra Zlonoga te umjetnički par Ivana Bošnjak i Thomas Johnson. Petra Zlonoga umjetnica je neupitne originalnosti i svestranosti – nakon nagrađivane Gladi i folklorno-eksperimentalne "Dote" novi je film "Jedan od mnogih "najavila i svojom prvom samostalnom izložbom. 

Majstori lutka-filma Bošnjak i Johnson se, pak, nakon toplo primljene "Simulakre" iz 2014. vraćaju na najveću animacijsku pozornicu novom stop-animacijom koja je već zaintrigirala selektore prestižnih festivala u Oberhausenu i Annecyju (gdje će "Udahnut život" biti prikazan u natjecateljskom programu "Perspektive", baš kao i novi film Daniela Šuljića "Ispod kojeg li su samo kamena ispuzali" koji se na Animafestu prikazuje izvan konkurencije).

"Pad Rima" Balázsa Turaija, diplomanta slavne budimpeštanske akademije MOME, postapokaliptični je, psihodelično-neonski (ljubičasto-plavi) crnohumorni SF nastao u hrvatsko-mađarskoj koprodukciji. Smješten u 2048. godinu film prikazuje život jedne obitelji ispod kupole koja štiti od mutiranih žaba. Zajednica ispod kupole živi, međutim, po suludim militarističko-šovinističkim nazorima pater familiasa, koristeći falusoidne puške u borbi protiv žabljeg kolektiva koji nalikuje hipi komuni. 

"Saturn u Lavu", diplomski film Anne Šagadin koji se natječe u Natjecanju studentskog filma, crno-bijelo je, kozmičko-egzistencijalističko djelo koje se isprva nadaje kao film o osamljenosti i uzaludnim projektima kojima se nedostatak "drugoga" nastoji nadomjestiti, da bi se u zaključku otkrilo kao demijurška metalepsa o vlastitim, također samotnim svjetovima stvaranja. Saturn u Lavu već je nagrađen kao najbolji animirani film na Europskom međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, a njegova autorica, koja prebiva u Kopenhagenu te se osim animacijom zanima i slikanjem, ilustracijom, instalacijama te mozaikom, svoj doprinos dala je i popularnoj domaćoj transmedijskoj edukativnoj seriji za djecu "Mišo i Robin."

"Izvan sebe" Stelle Hartman s druge je strane minijaturna humoreska o astralnoj projekciji jednoroga koji se silom želi vratiti u svoje tijelo da bi naposljetku dospio u vlastiti um. S originalnim senzibilitetom za boje i dizajn lika, ovaj se rad mlade animatorice i ilustratorice ističe i afinitetom prema gegu te promišljanju osobnog prostora kao tvorevine sačinjene od predmeta svakodnevnog života. Oba su ova vrhunska studentska filma nastala u produkciji Akademije likovnih umjetnosti, čiji Odsjek za animirani film i nove medije, iako vrlo mlad, već postojano stvara nove generacije autora za svjetske dosege.

U Natjecanju filmova za djecu redovita sudionica ovog Animafestova programa, produktivna Ivana Guljašević prikazuje novi film "Kuc-kuc", a nastup u toj konkurenciji također je otprije poznat i Denisu Alentiju koji nam ovoga puta donosi djelo "Toofa i Poofa". Naposljetku, Martin Babić predstavlja se filmom "Balada o fruli i ogrlici".

Pored već spomenutih djela, u Natjecanju hrvatskog filma moći ćemo vidjeti i novi film Lucije Mrzljak (koautorski rad s Mortenom Tšinakovom) "Demonstracija briljantnosti u 4 čina" koji je nastup zaslužio i u glavnom programu festivala u Annecyju. Prošlogodišnja Animafestova selektorica i sudionica studentskog natjecanja iz 2017. koja je obrazovanjem i stvaralački vezana i uz Estoniju, Mrzljak je u svojem ranijem filmu "Kut" iskazala sklonost geometrijskom i figurativnom minimalizmu, s naročitim osjećajem za liniju, dok nam se u Demonstraciji… otkriva kao odlična učenica Priita i Olge Pärn (kojima, kao i nizu drugih velikana, odaje i minijaturne izravne posvete) kada je riječ o humanoj groteski. Rođenje odrasla čovjeka, sijamski blizanci, ruganje, nasilje i oduševljenje ispraznošću neki su od motiva toga izvedbenog ronda o ljudskom bivanju.

Doajen hrvatskog animiranog filma Joško Marušić u filmu "Eutanazija" nastavlja svoje recentne preokupacije suvremenim moralom, služeći se prepoznatljivim karikaturalnim crtežom svojih ranijih uspješnica kojim priziva podjednako gorčinu i smijeh.

U spotu za pjesmu "Right Now" elektroničkog sastava ABOP, nominiranom za Berlin Music Video Awards, Katrin Novaković se uz živi ples koji joj pruža tjelesne preokupacije također naslanja na svoju raniju stop-animacijsku poetiku, ovoga puta u neonskim bojama.

U sličnim tonovima, s malo više pomaka prema ružičastim nijansama kože, odvija se i spot "I'm Not There" banda Paul The Walrus koji je režirala Mirta Filipović.

Iznenađujuće bogati blok animiranih spotova u Natjecanju hrvatskog filma 2019. zaključuje filmom "Tuga je znam" Sandro Toth koji se u evokaciji naslovne emocije također služi ljubičasto-ružičastim, ali i plavo-zelenkastim, narančastim i žutim tonovima, geometrijskim formama i čovječuljkom koji pomalo podsjeća na zlatne dane Zagrebačke škole.

Dominacija redateljica u Natjecanju hrvatskog filma osigurava ovoj konkurenciji i kvantitativno primjetnu orijentaciju na "specifično ženske teme". Film "M" Karle Skok tako je duhoviti hiperbolični pogled na nevolje obilne menstruacije (uz sugestiju transgeneracijske solidarnosti), dok je animirani umjetničko-biografski dokumentarac "Mačka je uvijek ženska" Martine Meštrović i Tanje Vujasinović posvećen stvaralaštvu akademske kiparice Marije Ujević – Galetović koja u filmu vrlo "plastično" objašnjava svoju kreativnu filozofiju, izlaže o vlastitim inspiracijama i pogledima na prikaz žene u umjetnosti te se prisjeća vlastitih početaka u šovinističkom okruženju, dok na gledatelje budno motri njezina oživljena Žena-mačka.

Nesretna žaba i antropomorfna žabolika stvorenja za obiteljskim objedom koji se promeće u crno-bijeli masakr u središtu su psihološkog filma "Ne ću" Jasne Čagalj, a po ljudskoj nutrini, konkretnije fenomenu ljubavi i njegovoj (ne)održivosti u konzumerističkom društvu, uz pomoć originalnog dizajna likova grebe i "Osmijeh" Matee Kovač. Hortikulturna vještina kao izvor zavisti i okidač malomišćanskog jala i nasilja strukturna je, pak, osnova, filma Noemi Ribić "Odrasti u malo drvo" dok u stop-animiranim "Zagubljenim sjećanjima" Ivane Radić u toplinu dobro organizirane šumske kuće s ognjištem počinju prodirati pomalo zastrašujući folklorno-mitski motivi utjelovljeni u stanaru – zecu kojem se priviđaju krvavi, primordijalni prizori.

Nakon što je u nagrađivanom filmu "Stranac u mojoj glavi" demonstrirala animiranu predodžbu književne inspiracije, u svom četvrtom filmu "Scream" đakovačka umjetnica Petra Balekić donosi nam priču o zaljubljenima koje razdvaja rat, ostvarenu klasičnom animacijom i popraćenu upečatljivom jazzy temom. Svi se otprije poznati elementi, poput korištenja simbolike predmeta i razmjerno brzih animiranih transformacija, u ovom narativnom radu spajaju u impresivnu cjelinu koja bi i sama jednoga dana mogla biti smatrana klasikom hrvatske animacije.

"Prošlo je s kišom" Siniše Ercegovca, strip-majstora široj javnosti poznatog po jednom od malobrojnih domaćih superjunaka, Super Hrvoju, mediteranska je, sjetna priča o suživotu starog ribara i talentiranog mačka koji mu donosi dobar ulov. Animacijski stil ovoga filma Ercegovac je svojedobno najavio spotom za pjesmu "Anđele moj" klape Kampanel.

U "Umjetniku iz tamnice" afirmirani Davor Međurečan služi se rotoskopijom i crtežom kako bi dao još jedan pogled na kreaciju kao robiju iz koje se privremeno istupa različitim formama kazališnog i likovnog stvaranja, da bi konačno izbavljenje ponudilo tek potomstvo kao čvrsto sidrište stvarnosti.

(Dalibor Jakus)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!