Slušaj uživo

Upravo

Gledaj HRTInt. uživo

Hrvatski stil

Emisija koja prati, osluškuje hrvatski način života, prepoznaje izvorni hrvatski potpis.

U mozaiku hrvatskoga stvaralaštva pronalazi autohtono i otkriva suvremeno. Predlaže sve što čini i može postati prepoznatljiv, autentičan - hrvatski stil.

Posljednje emisije

  • Hrvatski stil: Vazmeno trodnevlje i Uskrs u Ceriću
    00:30

    1. travnja 2021.

    Hrvatski stil: Vazmeno trodnevlje i Uskrs u Ceriću

    Do početka srpske agresije na Hrvatsku, Cerić je bio bogato mjesto u kojem se čuvala tradicijska baština. Čuva se i danas, a ono što je važno, bilježi se za trajnu arhivu, pa se i HRT može pohvaliti da je zahvaljujući vrijednim kazivačima i nastavljačima tradicije snimio materijale koji će svjedočiti o bogatom i raznolikom sakralnom i svjetovnom blagu. Dio te baštine predstavlja tajnica KUD-a "Slavko Mađer" Antonija Voćanec, majka petero djece koja je uz supruga Josipa u njih utkala ljubav prema slavonskome nasljeđu. U duhovno predblagdansko vrijeme obilježeno znakovitim trenucima poput spomendana Isusove posljednje večere, muke, smrti, dana tišine, molitve i pohoda Božjega groba uvodi njihov svećenik Slavko Vranjković.

  • Hrvatski stil: Od Čiste srijede do Uskrsnoga ponedjeljka u Hrvata Bunjevaca na sjeveru Bačke
    35:15

    18. ožujka 2021.

    Hrvatski stil: Od Čiste srijede do Uskrsnoga ponedjeljka u Hrvata Bunjevaca na sjeveru Bačke

    Hrvati Bunjevci na sjeveru Bačke pripremali su se za korizmu prije njezina početka, pa su žene s ljubavlju pazile na svoje tulipane, a neke od njih za ukrašavanje Isusova groba posadile bi i po sto lukovica. Pripremalo se i posuđe koje je trebalo oprati od svih masnoća jer se meso u starija vremena nije jelo od Čiste srijede do Uskrsa, a držao se i post. To je i vrijeme uzdržavanja od zabava, jer je trebalo dušu pripraviti za najveću katoličku svetkovinu: ići na pepeljenje, ispovijed, križni put i obavezno biti u crkvi nedjeljama koje su u pučkome nazivlju znakovite - čista nedjelja, pačista, bezimena, sredoposna, gluha, Cvjetnica, pa potom Uskrs i Mladi Uskrs. Pučki običaji počeli su Čistom srijedom, kad bi među ostalim, momci koji se za poklada nisu oženili za sobom sokakom vukli panj, jer govorilo se "nisu bili vridni sebi naći ženu". Obično su to činili u skupini, naizmjence su vukli panj, a ako bi susreli koju "divojku koja se nije udala tih poklada", uhvatili bi je i prisili da poljubi panj! Pa se ti sad ne udaj! O običajima Hrvata Bunjevaca na sjeveru Bačke saznat ćemo više od rođenih Vojvođana: predsjednika zagrebačkog Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata profesora Antuna Vujevića i vrijedne članice koja čuva materijalnu i duhovnu baštinu svojih predaka gospođe Ruže Bolkovac.

  • Hrvatski stil: Klapa Dičaki
    25:00

    11. ožujka 2021.

    Hrvatski stil: Klapa Dičaki

    Klapa Dičaki osnovana je krajem 2015. pod vodstvom Andreasa Benčića. U pjevanju na klapski način, uglavnom četveroglasno okupila je glazbenike iz Čembe. Klapa Dičaki prve javne nastupe imala je na misama i za crkvenih svetkovina. S vremenom popularnost ima je sve više rasla pa bilježe brojne nastupe u Gradišću i izvan Austrije. Sredinom 2018. pridružili su se i stariji 2dičaki2 iz Čembe, Čajte, Narde i Četara. Andrej Benčić za klapu je aranžirao 35 duhovnih i 15 narodnih pjesma gradišćanskih Hrvata kao 25 hrvatskih narodnih, uglavnom klapskih pjesama i drugih hrvatskih skladatelja. Uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske objavili su i svoj prvi nosač zvuka: "P(a/e)rva klapska veza".

  • Hrvatski stil: Slavonska tradicija pečenja rakije u Cerni
    31.41

    5. ožujka 2021.

    Hrvatski stil: Slavonska tradicija pečenja rakije u Cerni

    Koliko je u Slavoniji cijenjena i bez koje nema društvenoga života od krštenja do ispraćaja, govori stih bećarca: Da je meni nabaviti kravu, koja daje šljivovicu pravu! Povijest pripremanja tog čuvenog alkoholnog pića izuzetno je bogata. U Šokadiji nije bilo kuće ili zadruge koja nije imala šljivik. Ako bi šljiva urodila, pekao bi se džem, plod se sušio za kompot i kolače, ali, najveselije društveno okupljanje bilo bi pečenje rakije, uz kulen, sir i pjesmu. Šljiva je popularna, ali ne zaostaju dobra stara pića poput viljamovke, rakije od drenka, oskoruše, travarice, orahovca ili višnjevca. I danas se ta pića nastoji napraviti s daškom tradicije, tako to čini Marko Jukić iz Cerne koji u svojem vinkovačkom zavičaju ima šljivik s više od dvije tisuće stabala, drži do starine, pa i nagrada nije manjkalo za kvalitetu Markove šljivovice, Markova orahovca ili Markova višnjevca.

  • Hrvatski stil - Dudov svilac u Konavlima
    25:25

    25. veljače 2021.

    Hrvatski stil - Dudov svilac u Konavlima

    Na krajnjem jugu Hrvatske, u Konavlima, glasovitom dubrovačkom zaleđu podno planine Sniježnice, uz blagodati konavoskoga polja – vinovu lozu, masline, smokve, i ine tradicijske poljoprivredne kulture, uz obnovljena povijesna zdanja utvrda, crkava, dvorova, konala, mlinova, uz zvuk ljerice i tradicionalne poskočice, s posebnom brigom i pažnjom njeguje se i konavosko narodno ruho. A raskoš toga ruha zahvaljuje se uzgoju dudova svilca. Pa će se i ovog proljeća, na Veliku subotu pred Uskrs, uz uobičajeno jelo na blagoslov ponijeti i sjeme ove vrijedne bubice, kao što su to stoljećima prije činile none i pranone. Kao što to cijeli svoj život čini konavoska svilarica Marija Drobac iz zaseoka Glušići ili pak Antonia Rusković Radonić, ravnateljica Zavičajnog muzeja Konavala u Čilipima. Autorica Tanja Rau

  • Korizma u Istri
    26:55

    18. veljače 2021.

    Korizma u Istri

    Korizma je vrijeme duhovne i materijalne pripreme za najveću katoličku svetikovinu - Uskrs. Baštinski put nas je odveo u Sveti Petar u šumi, maleno istarsko mjesto u kojem se drže tradicijski običaji, posebice oni vezani uz katoličke blagdane i svetkovine. Njih poznaje i prenosi Marija Bratulić koja svoje unuke poučava običajima, važno joj je da znaju što su, otkud i da drže do svojega.

  • Hrvatski stil: Hrv. bratovština Bokeljske mornarice
    30:00

    12. veljače 2021.

    Hrvatski stil: Hrv. bratovština Bokeljske mornarice

    U Rijeci se početkom veljače tradicionalno bala, dakle, pleše u čast katoličkome svecu Tripunu. Blagdan korijene vuče iz 809. godine kad su kotorski mornari prenijeli moći sveca s mletačkog broda u Kotor. Taj su običaj Bokelji donijeli sa sobom u Hrvatsku i održavaju ga od 1924., kad su u Zagrebu osnovali zavičajnu udrugu, pa potom u Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku. Kulturološke vrijednosti te tradicije prepoznate su i danas, tako da je Proslava sv. Tripuna način kako je obilježavaju Bokelji u Hrvatskoj upisana u registar nematerijalnih kulturnih dobara RH-a. 7. veljače služena je sveta misa u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo, to je dom Bokelja u Rijeci u kojem je i ove godine proslavljen nebeski zaštitnik Kotorske biskupije i Bokelja.

  • Hrvatski stil: Baština DU - Festa sv. Vlaha
    24:00

    21. siječnja 2021.

    Hrvatski stil: Baština DU - Festa sv. Vlaha

    Dubrovčani u domovini i svijetu, i ove godine nastavljaju tisućljetnu tradiciju proslave svoga Parca, zagovornika, zaštitnika – svetoga Vlaha, kroz Festu sv. Vlaha, koja je u jesen 2009. godine uvrštena na UNESCOvu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. Brojne je radijske emisije u sklopu dugogodišnjeg ciklusa Baštine Radio Dubrovnika, koju prenosi i Glas Hrvatske, ovoj temi posvetila kolegica Maja Nodari. U sklopu priprema za ovogodišnju Festu i proslave blagdana 03. veljače, odabrali smo Baštinu koju je autorica snimila 22. veljače 2015. godine i naslovila ju: Festa sv. Vlaha UNESCOVA baština čovječanstva.

  • Hrvatski stil: Pučišća
    39:00

    18. prosinca 2020.

    Hrvatski stil: Pučišća

    "Sjećam se onog jutra kad sam brodom na jedra ulazio u Pučišća kao u začarani svijet. Kuće su imale izgled ljudi... Ali, te slike ranog djetinjstva koje palucaju u dubini samoće, u bjelini popločanih krovova, otimlju se riječima i tonu neuhvatljive, uranjaju i izranjaju iz bezdana vremena." - Tako je zborio ili, bolje reći, zapisao Jure Kaštelan, prisjećajući se svog susreta s Pučišćima u doba kad su u pučišćkoj vali sidrili jedrenjaci. Kad se zagledaš u one rukom klesane bijele kamene krovove i pomisliš koliko truda je čovjek uložio da bi vlastitim potpisom u kamenu, zapečatio svoj krov nad glavom, shvatiš da si došao u jedno posebno mjesto. Tu ljudi doista znaju pokazati što znači biti svoj na svome, a s druge strane, prigrle te kao da si njihov, ma iz kog kraja svijeta stigao u tu njihovu lipu, duboku valu. I tako ostaneš faciniran ne samo bogatom i znamenitom poviješću, glasovitim klesarskim umijećem Pučišćana i brojnim drugim talentima, nego i tom toplinom koja struji između ljudi, neba i kamena – od Stipanske luke sve do Straževnika. Autorica: Tanja Rau

  • Hrvatski stil: Sinj u carstvu voda, polja i kamena
    30:00

    4. prosinca 2020.

    Hrvatski stil: Sinj u carstvu voda, polja i kamena

    Iz ciklusa Prstom po globusu: Sinj ima sve! Nisu mu daleke planine, ni izvor Cetine, nije mu daleko ni more. Odoljeva vremenu i živi život u carstvu voda, polja i kamena. U staroj jezgri sve vrvi od ljepote, koja ima svoje priče od kuće do kuće. Svaki Sinjanin zna sve o svojoj slavnoj prošlosti, o Gospi Sinjskoj. Poštuju sve im dato. Ponositi ljudi, ponositog kraja vole svaki kutak, svaki simbol svoga grada, Kamičak traži svoju priču kao i Luce u gradskoj oazi... Ovo je priča o 4 mosta, 4 ulice, 4 zvonika i 4 planine...nastala s direktoricom TZ Sinj, Monikom Vrgoč.

Pogledaj i...

Glas Hrvatske

Vrati se na vrh