Glas Hrvatske

18:03 / 03.02.2022.

Autor:

Hrvatsko glazbeno stvaralaštvo: 18.01.2022.

Vizual izdanja "Orgulje Donjeg MIholjca"

Vizual izdanja "Orgulje Donjeg MIholjca"

Foto: Emil Šimik / Econik d.o.o

Predstavljamo jedno novo izdanje koje razotkriva svu ljepotu orguljaške baštine Donjeg Miholjca. Ovaj gradić na samom sjeveru Slavonije, uz granicu s Mađarskom, već dva stoljeća uživa bogatu kulturnu baštinu zahvaljujući obitelji baruna Karla Hillepranda von Prandaua, skladatelja i pijanista iz prve polovice 19. stoljeća, mecene brojnih kulturnih i glazbenih događanja u ovom kraju Hrvatske. Ponukan iskustvima stečenima kroz festival „Prandau“ u Donjem Miholjcu, naš glasoviti orguljaš Edmund Andler Borić snimio je nastavak svoje edicije posvećene hrvatskim orguljama novim nosačem zvuka, naslovljenim „Orgulje Donjeg Miholjca“ uz bogat i zanimljiv orguljaški opus među kojima su i djela hrvatskih poznatih skladatelja i anonimusa. Iza Edmunda Andlera Borića dva su izdanja „Prandau“ festivala - u i oko dvorca Mailath u Donjem Miholjcu, a krajem 2021. godine, u nakladi Croatia Recordsa službeno je objavljen ovaj nosač zvuka inspiriran festivalom koji će, nada se naš orguljaš, postati kulturna tradicija Donjeg Miholjca. 


Drugi dio današnje emisije posvećen je dvojici naših velikih glazbenika koji su nas zauvijek napustili prošlog odnosno ovog tjedna.

14. siječnja u 75. godini života preminuo je pijanist, skladatelj, muzikolog i glazbeni pedagog Davorin Kempf, iza kojega ostaju brojni danas uspješni mladi skladatelji koji svoj glazbeni put krče pod europskim i svjetskim svjetlima pozornice. Rodom iz gradića Virja nedaleko od Koprivnice, Davorin Kepmf svoje glazbeno umijeće stjecao je u srednjoj glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku a potom i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, završivši studij glasovira u klasi profesora Stjepana Radića, zatim dirigiranja u klasi profesora Igora Gjadrova a naposljetku i studij kompozicije u klasi profesora Stjepana Šuleka. Glazbeni put odveo ga je nadalje na konzervatorij u Stutgart, zahvaljujući Njemačkoj akademskoj službi za razmjenu studenata, a potom i u Koln gdje se usavršavao u klasi španjolskog skladatelja Mauricia Kagela (španj.), te njemačkih skladatelja Joachima Blumea i Hansa Ulricha Humperta. No, ni tu ne završavaju akademske avanture Davorina Kempfa – magistarski studij iz kompozicije završio je i na Sveučilištu u Iowi 1990, a 2006. doktorirao je muzikologiju u Berlinu. Najveći dio svojeg pedagoškog rada Davorin Kempf ostvario je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, kao redoviti profesor na Odsjeku za kompoziciju i teoriju glazbe. Njegov skladateljski rad dobro je poznat kako hrvatskim, tako i svjetskim ljubiteljima suvremene ozbiljne glazbe jer su njegova djela izvođena diljem svijeta – u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Rusiji pa i u Kanadi, Meksiku i Japanu. Dvije koncertne sezone proveo je kao rezidencijalni skladatelj Zagrebačke filharmonije, a svoje znanje – osim na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, prenašao je i mladim skladateljima na svojim predavanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Među brojnim nagradama koje je primio za svoje glazbeno stvaralaštvo svakako treba izdvojiti priznanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nagrade Josip Štolcer Slavenski i Vladimir Nazor, a grad Požega dodijelio mu je 2017. i nagradu za životno djelo. 

Samo nekoliko dana poslije, 17. siječnja, u Grazu je preminuo jedan od najvećih hrvatskih dirigenata, maestro Nikša Bareza, u 86. godini svojega glazbi posvećenog života. Njegova vrhunska vještina pretakanja partiture u zvuke najvećih hrvatskih i inozemnih orkestara odvela ga je na najveće europske pozornice, pa je za svojega života dirigirao u zagrebačkoj operi, operi u Zurichu, Grazu i Beču a ravnao je i Nurnberškom filharmonijom, ORF orkestrom u Parizu, te uglednim europskim orkestrima u Lenjingradu, Moskvi, Minsku i mnogim drugim europskim prijestolnicama kulture. Glazbeni put Nikše Bareze počeo je u rondom Splitu, a nastavio se studijem dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao ravnanjem izvedbe Verdijeva „Krabuljna plesa“ u zagrebačkom HNK. U nekoliko navrata surađivao je i s milanskom Scalom a studijski rad s ansamblom Kazališta Giuseppea Verdija donio mu je platinastu diskografsku medalju u Parizu. Maestro Nikša Bareza i dalje će živjeti u mislima i srcima svojih studenata, danas uspješnih dirigenata europskog i svjetskog ugleda, a Splićani će ga pamtiti i kao intendanta njihove opere. 

Hrvatsko glazbeno stvaralaštvo 18.01.2022.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!