Slavonac među vrhunskim uzgajateljima tartufa

Davor Gašpar prvi je i jedini u Hrvatskoj registrirani proizvođač sadnog materijala za podizanje plantaža za uzgoj tartufa i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. 

Još kao dječak s ocem Josipom lutao je slavonskim šumama u potrazi za vrganjima i drugim gljivama, Davora Gašpara posebno su zaintrigirali tartufi. To ga je, kaže, od malih nogu opredijelilo na proučavanje i istraživanje zagonetnog svijeta cijenjenih podzemnih gljiva koje na tržištu postižu visoke cijene. Za mnoge ta je gljiva jedan od najmoćnijih afrodizijaka.

Ovaj mladi čovjek iz Nove Gradiške koji sada s obitelji živi i radi u Zagrebu, veliki je zaljubljenik u tartufe i ima obiteljsko poljiprivredno gospodarstvo s proizvodnjom sadnog materijala za plantažni uzgoj tartufa.

- Ono što je kod nas nekako proizvodnja kulena ili slanine, pršuta, to je u Francuskoj sasvim normalno da ljudi uzgajaju tartufe. Kod nas je to još uvijek u povojima i kod nas imam možda desetak hektara nasada”, govori proizvođač sadnica tartufa, Davor Gašpar za HRT.

Sam postupak nije jednostavan, ali tartufi zapravo žive u simbiozi s drvećem. Njihove se spore nalijepe na korijen mladog drveta i zajedno rastu do prvog uroda.

- Tu se radi o hrastu crniki koja će nakon 10-tak godina u sprezi sa drugim biljkama iste vrste dati svom vlasniku razlog za veselje, dodaje.

Za plantažni uzgoj, kaže, tartuf je zahvalna kultura. Nije riječ o sađenju šume nego je više poput voćnjaka. Tartuf ne zahtijeva posebnu pažnju i intenzivne radove – samo zalijevanje.

- Može se očekivati urod između 50, čak do 250 kg po hektaru godišnje, takve sadnice dok god su povoljni uvjeti nastavljaju s urodom i sljedećih godina. Nije rijetkost da se na istoj sadnici, to jest, u istoj praktički rupi iz koje je izvađen tartuf, čak i iste godine, nakon 10-tak dana ponovno nađe plodište”, ističe Gašpar.

Bilo da je crni ljetni, tamnosporni ili bijeli tartuf svaki od njih ima velik potencijal jer tartuf je još najelitniji proizvod svake gastronomske ponude.

Većina Slavonaca zapravo ne zna da svakodnevno gaze po tartufima. Problem je što Slavonija nema tradiciju traženja vađenja tartufa, taj utjecaj nije se proširio na kontinentalni ni na ostali dio Hrvatske kao što je to slučaj u Istri gdje se te cijenjene podzemne gljive masovno skupljaju. Ipak, situacija se postupno mijenja. Danas imate registrirane tartufare, čak i tvrtke za proizvodnju i preradu tartufa i nije tajna da se u Slavoniji tartufi sve više komercijalno eksploatiraju.