Glas Hrvatske

10:36 / 21.05.2021.

Autor: David Rey

Povijesni arhiv hrvatske imigracije u Čileu

Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija

Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija

Foto: - / -

Povijesni arhiv hrvatske imigracije nastoji zaštititi dokumentarnu baštinu prvih Hrvata u Čileu kako bi je sačuvao za buduće naraštaje.

Istraživači Ljuba Borić Bargetto i Dino Labrin Morales sudjelovali su u stvaranju Povijesnog arhiva hrvatske imigracije u Čileu.

- Pradjed Ljube Borić bio je Ive Borić Barešić, rodom s otoka Ugljana, koji je oko 1885. godine emigrirao u Magallanes s bratom Šime, usred zlatnog procvata u regiji. Prabaka Dina Labrina, Filomena Marinović, bila je iz Pučišća na otoku Braču i 1906. godine stigla je u Iquique s trojicom braće, u jeku buma nitrata na sjeveru Čilea.

2011. Ljuba Borić pridružila se Čileansko-hrvatskom institutu za kulturu. Godine 2008. njezin je diplomski rad bio “Tradicionalizam, religija i običaji. Hrvatski doseljenici u Magallanes”. Nastavila je istraživanje u Centru za migracijske studije Sveučilišta Santiago de Chile. Dino Labrin pozvan je 2017. godine da sudjeluje u Društvu profesionalaca i poduzetnika hrvatskog podrijeta. Provodio je sveučilišna istraživanja vezana uz hrvatsku imigraciju. 

Povijesni arhiv hrvatske imigracije u Čileu želi očuvati dokumentarnu baštinu prvih Hrvata.

 - Kao odgovor na kulturne potrebe hrvatske države i s obzirom na interes Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu i raznih institucija, predloženo je stvaranje digitalni arhiv u koji bi se smjestio velik broj dokumenata (knjige, fotografije, osnivački dokumenti, statuti, državni arhivi, pisma) povezanih s hrvatskom zajednicom u Čileu i njezinim potomcima. I to koji pokriva razdoblje između 1850. i 1990. godine, uzimajući u obzir Tarapaca i Magallanes, glavna područja dolaska hrvatskih doseljenika.

Cilj ovog prijedloga bio je višestruk: očuvanje dokumentarne baštine hrvatskih imigranata digitalizacijom i objavljivanjem na mreži, pristup dokumentarnoj baštini hrvatskih imigranata na sveprisutan i dinamičan način. Isto tako, ponuditi akademskoj zajednici i potomcima hrvatskih doseljenika u Čileu besplatno i otvoreno spremište, koje bi potaknulo istraživanje ove važne skupine. Mogao bi se dodati pedagoški cilj koji se ostvario u virtualnom muzeju. 

Ovaj projekt započeo je 2017. godine, zahvaljujući sredstvima koja je dodijelio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pokroviteljstvu Društva profesionalaca i poduzetnika hrvatskog podrijeta, te zalaganjem tadašnjeg predsjednika Patricia Rodrígueza Glasinovića.

Pregovori su otvorili vrata za nekoliko institucija hrvatskog podrijetla u Čileu: vatrogasne postrojbe, društva za uzajamnu pomoć, sportske klubove, socijalne ustanove, odbor hrvatskih dama, knjižnice i privatne arhive. Te su udruge stavile svoje datoteke na raspolaganje istraživačima da njeguju taj arhiv.

Počeli su se pridruživati ​​i potomci hrvatskih doseljenika koji su sudjelovali na sastancima na kojima su dijelili fotografije, pisma, rodne listove itd. U tom smislu ne može se ne spomenuti doprinos istaknutih potomaka hrvatskih doseljenika u Čileu: Mimí Marinovic, Ramón Díaz Eterovic, Isabel Torres Dujisin, Eugenio Mimica, Franco Ferrera Cvitanovic, Pedro Marinov, Guillermo Mimica, Hrvoj Ostojic, Dragica Vukelic, Lidija Mihovilovic, Lorenzo Caglevic, između ostalih. Pružili su zanimljive i važne dokumente o svojim hrvatskim precima. 

2019. godine projekt je prešao u drugu fazu.

- Obuhvaćao je dokumentarnu baštinu od 1950. do 2000. godine. Tom su prigodom uključeni mjesečni bilteni potomaka hrvatskih doseljenika u Santiagu, čiji su naklade osamdesetih i devedesetih odražavale promjene u zajednici, prije Domovinskog rata u Hrvatskoj. Odnosno socijalnih, vojnih, političkih, ekonomskih i institucionalnih aspekata.

Važno je napomenuti da su prve faze projekta završile očekivanim postignućima u pogledu količine dokumentacije i posjeta.

Međutim, arhiv ostaje otvoren za prihvaćanje dokumentarne građe onima koji žele surađivati ​​s dokumentacijom. Na kraju pandemije očekuje se da će biti distribuiran i službeno predstavljen u raznim prostorima, kako akademskim, tako i onim povezanim s hrvatskom zajednicom u Čileu. Trenutno projekt ima 435 dokumenata, od knjiga, obiteljskih fotografija, osobnih pisama, putovnica, javnobilježničkih zapisa, osnivačkih dokumenata institucija, evidencije Hrvata koji su umrli u Antofagasti, do biltena, brošura, novina i časopisa. 

U svojoj trećoj fazi rad je posvećen prijevodu hrvatskog tiska u Čileu.

- To između 1890. i 1930. godine, djela provedenog zajedno s Antonijom Diković, diplomiranom profesoricom španjolskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zahvalni smo na neprocjenjivom radu Guillerma Mimice Cárcama i Rodriga Dobertija, članova upravnog odbora Društva profesionalaca i poduzetnika hrvatskog podrijeta, te potpori Vesne Matulic Núñez, predsjednice ustanove. I bez sumnje, u ove četiri godine suradnja svih onih koji su bili dio upravnog odbora Društva, dužnosnika Veleposlanstva Repulike Hrvatske i same zajednice. Uz institucije kao što su Nacionalni povijesni arhiv, Nacionalna knjižnica Čilea, sveučilišta, akademici i stručnjaci koji su surađivali s ovim arhivom: Janina Kalafatović, Daniel Moreno, Sergio Fredes, Marta Tomić, između ostalih.

Na kraju ističemo četvrtu fazu ove arhive, koja odgovara prijevodu hrvatskog tiska i časopisa u Čileu, u razdoblju od 1940. do 1990.

Svakako još puno toga treba učiniti i na širenju kulturne baštine hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka u Čileu - zaključuju Ljuba Boric Bargetto i Dino Labrin Morales, čileanski istraživači s hrvatskim korijenima.

Web stranica arhiva: www.arhvic.cl

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!