Donosimo portret povratnika - saborskog zastupnika i bivšeg ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera koji je još kao dječak u Buenos Airesu sanjao o povratku u zemlju svojih predaka.
09:39 / 06.04.2022.
Autor: Maja Raguž
Autor:
Maja Raguž
Objavljeno:
06. travanj 2022., 09:39
Donosimo portret povratnika - saborskog zastupnika i bivšeg ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera koji je još kao dječak u Buenos Airesu sanjao o povratku u zemlju svojih predaka.
U Argentini živi najveća zajednica hrvatskih iseljenika, posebno u Buenos Airesu gdje su okupljeni oko dvije župe - svetih Nikole Tavelića i Leopolda Mandića. Među njima odrastao je i Davor Ivo Stier, nekadašnji ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, a danas saborski zastupnik, koji je kao i mnogi iseljenici sanjao da će se jednog dana vratiti u Hrvatsku.
- Mi smo rođeni i odrasli u Argentini, nikada nismo bili u Hrvatskoj... prema tome možda čak i nije točan termin vratit ćemo se… kako ćemo se vratiti ako nikada nismo tamo bili. Ali to je bila ta jedna svijest, ne samo u mojoj obitelji nego cijeloj iseljeničkoj zajednici u Argentini se koristio izraz 'vratit ćemo se jednog dana, vratit ćemo se u tu domovinu naših roditelja'. I danas koristimo 'vratio se ovaj, onaj', a možda je on prvi put došao,.. - govori Davor Ivo Stier.
Glagol "vratiti se" za ljude među kojima je odrastao bio je više od obične riječi ili namjere, bio je to san koji se njegovao u obitelji i za čije se ostvarenje valjalo što bolje pripremiti.
- Televizija je bila isključivo na španjolskom jeziku, to je veliko govorno područje, uglavnom nije bilo titlova nego sve je bilo sinkronizirano na španjolski i niste bili izloženi nekim drugim jezicima, a sasvim sigurno ne hrvatskom... ali da ne bismo tu izgubili, tata je bio stavio trakice ispod televizora na kojima je pisalo 'govori hrvatski'...i to se stalno doma poticalo - nastavlja.
Prema popisu stanovništva iz 1914. godine 50 posto stanovnika Argentine i njezina glavnog grada rođeno je u Europi. Svi su oni imali međusobne nadimke Turkos, El Tano, Gažego ili El Croata, a Hrvatsku je često prijateljima trebalo pokazati na karti.
- I onda morate objasniti, ipak je Argentina udaljena i ne znaju svi povijest. Naša zajednica uvijek je isticala da su Hrvati stari europski narod koji ima svoju tradiciju i puno se radilo na svim nivoima - od folklora gdje smo sudjelovali vrlo često u festivalima različitih useljeničkih zajednica i predstavljali na taj način koliko smo mogli i na najbolji mogući način prema našim mogućnostima taj dio hrvatske kulturne baštine - govori Stier.
Argentinu je 1989. godine posjetio tadašnji zagrebački nadbiskup, a danas blagopokojni Franjo kardinal Kuharić. Bio je to, uz posjet prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana godinu dana kasnije, jedan od najvećih događaja u novijoj političkoj povijesti Hrvata u Argentini. Obojica su im donijeli važne poruke, prisjeća se Stier: - Posjet kardinala Kuharića - neću reći da je bila prethodnica jer to ne bi trebalo na takav način, ali sasvim sigurno je on bio netko tko je donio jednu poruku nade: Domovina nije zaboravila i to je možda katolička crkva pogotovo u tim vremenima držala upravo tu vezu. A onda nakon osamostaljenja države, dođe i šef države koji je poslao tu poruku: nismo vas zaboravili, Hrvatska država zna i želimo uspostaviti odnose, želimo pomirbu iseljene i domovinske Hrvatske... i ta je poruka ohrabrila puno ljudi. Neki su odlučili - vratiti da koristim ponovno taj glagol, pokušali su i odlučili vratiti se u Hrvatsku. U svakom slučaju povijesni događaj…
U Hrvatsku Stier dolazi nakon proglašenja samostalnosti, na poziv Hrvatske matice iseljenika kao student "Croaticuma", a ubrzo, netom prije pada Vukovara i kao ratni izvjestitelj argentinskih novina El Cronista i radija America s ovih područja. Tih se, iako ratnih dana, mladom studentu ostvario dječački san o životu u Hrvatskoj: - Kroz tu prvu stipendiju i onda i dopisništvo već je nekako sazrela ta odluka. I onda sam završio studije, vjenčao se u Argentini i nakon dva tjedna medenoga mjeseca, supruga i ja došli smo u Hrvatsku i ostali. I, od tada 1996. krenuli s novim životom u Hrvatskoj. Tu su naša djeca rođena, sad je eto definitivno ta povezanost taj, nama je ovdje dom!
Davor Ivo Stier u hrvatsku je politiku ušao na poziv Ministarstva vanjskih poslova za koje je radio u Washingtonu i Bruxellesu, a potom i kao vanjskopolitički savjetnik hrvatskih premijera. Godinu dana bio je ministar vanjskih poslova, a bio je i zastupnik u Europskom parlamentu. Danas je saborski zastupnik vladajuće stranke, a o životu i karijeri u Hrvatskoj kaže: - To možda zvuči patetično i to ne govorim da bi nekog impresionirao nego za nas je doista živjeti ovdje kao privilegij, kao neki san koji ste od djetinjstva imali i koji se ostvario. I još moći sudjelovati u kreiranju te situacije u Hrvatskoj, u onoj mjeri u kojoj može, raditi da hrvatska bude dio Zapada, da uđe u Europsku uniju, Nato savez, da bude zajedno s najrazvijenijim demokracijama svijeta u istoj zajednici, a imao sam mogućnost raditi na tome - gledam na to ne kao dio profesionalnog puta, nego prvenstveno kao jedan san koji sam imao kao dijete i koji se ostvario, to je velika satisfakcija.
Kao saborski zastupnik želi i da se naši iseljenici vrate u domovinu, ne samo njegove generacije, nego i oni koji su posljednjih godina sreću potražili izvan Hrvatske: - Pokušavamo učiniti da uvjeti budu bolji, da ljudi tu mogu ostvarivati svoje snove, ali i oni koji su emigrirali da možda kažu da ima mogućnosti sad se vratiti, situacija možda nije bajna ali mogu ostvariti svoje projekte u Hrvatskoj. Dakle naravno danas iseljeništvo ima ljudi koji su tek nedavno otišli, koji su druga, treća, četvrta generacija, dakle različite su dimenzije. Mislim da Hrvatska ima potrebu da održi te veze i mislim ne samo figurativno, nego i realnom smislu - da bude otvorena da se oni mogu vratiti i da mogu ovdje živjeti i ostvariti svoje planove.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora