Glas Hrvatske

11:53 / 23.05.2021.

Autor: Slavica Štefić

Meteorski bljesak mladog valpovačkog znanstvenika

dr. Denis Vida (snimka zaslona)

dr. Denis Vida (snimka zaslona)

Foto: - / -

Dio međunarodne astronomske zajednice koji se bavi proučavanjem kometa, meteorita i međuplanetne prašine u Sunčevom sustavu dobio je nedavno iz svemira dragocjen dar: oko 300 grama zvjezdane tvari koja je starija i od Zemlje i od Sunca. Riječ je padu na Zemlju vrlo rijetke vrste meteorita, takozvanom ugljičnom hondritu, koji je znanstvenicima koji proučava porijeklo i razvoj planetnih sustava vrjedniji od zlata.

No ni to ne bi bilo dovoljno pa da se otkriće spominje na ne-astronomskoj stranici poput naše, da tome sjajnome otkriću nije kumovao i jedan znanstvenik naše gore list, mladi fizičar dr. Denis Vida rodom iz Valpova pokraj Osijeka, a sada na Sveučilištu Western Ontario u Kanadi.

Pad meteorita ( Foto: snimka zaslona)

Vijest o nalazu vrijednog meteorita stigla je u Valpovo, točnije u tamošnji Centar za tehničku kulturu s punim razlogom. Još dok je polazio osnovnu školu, dječak Denis je dobar dio vremena provodio u CTK Valpovo-Belišće, a nešto kasnije je nekoliko godina bio je čak i voditelj radionice elektronike - robotike u Domu tehnike Valpovo. Zatim je pohađao i diplomirao Elektrotehnički fakultet u Osijeku, otišao u svijet te doktorirao astrofiziku na Sveučilištu Western Ontario gdje sada kao postdoktorant fizike meteora koordinira svjetsku mrežu kamera za praćenje meteorita. Riječ je mreži (GMN) koja objedinjuje oko 300 kamera za praćenje meteorskih pojava u 22 zemlje. Sretna okolnost u svemu je bilo i to da je meteorit o kojem je riječ igrom slučaja pao u Veliku Britaniju koja ima vrlo dobro organiziran Savez za meteore (UK Fireball Alliance). Dan nakon pada meteorita, 28. veljače ove godine, Britanci su se javili dr. Denisu Vidi te su zahvaljujući podacima njegove mreže te softverom za praćenje putanje meteora uspjeli točno locirati mjesto pada. Da nije bilo ključnog Vidinog doprinosa u obliku preciznog softvera i svih podataka, traženje toga „kamena“ iz svemira bilo bi nalik traženju igle u stogu sijena. Ovako, ekipa koja je odmah dojurila iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu na mjesto pada, našla je brzo dragocjen dar iz svemira i sada ga proučava.

Ovo je i prvi put da je na tlo Velike Britanije uoipće pao jedan ugljični hondrit (barem koliko se zna).

- Ugljični hondriti vrlo rijetki i važni, jer sadrže čestice prašine starije čak i od Sunca, te su izravan dokaz postojanja tekuće vode izvan Zemlje. Do sada je ovo tek peti meteorit tog tipa s poznatom stazom, a praktički netaknut, jer je nađen odmah nakon pada, rekao je dr. Vida.

Ugljični hondriti se sastoje od tvari protosolarnog oblaka, onoga iz kojeg je zgušnjavanjem nastalo Sunce i oko njega planeti prije oko 4,5 milijarda godina. Još nisu stigli rezultati analize ovog „Vidinog“ ugljičnog hondrita, a iz onih malobrojnih ranijih meteorita iste vrste saznali smo da sadrže čestice međuzvjezdane tvari koja je ostatak eksplozije neke neznane zvijezde generacije starije od Sunca. Kozmolozi pretpostavljaju da su takve eksplozije mogle pokrenuti proces zgušnjavanja protosolarnih oblaka poput onoga iz kojeg je nastalo naše Sunce i Zemlja.

Ako još samo dodamo da ugljični hondriti sadrže i organske spojeve, pa čak i više vrsta aminokiselina, jasno je koliko je važno nalaz tog meteorita, za koji je zaslužan i znanstvenik valpovačkih korijena i osiječke diplome.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!