Glas Hrvatske

09:07 / 20.05.2021.

Autor: Tomislav Šikić

Josipa Mijoč: kreativne industrije kreiraju budućnost

Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Prof. dr. sc. Josipa Mijoč znanstvenica je, producentica, konzultantica i teoretičarkom kreativne industrije zaposlena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Surađivala je u organizaciji Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa, održanog 2018. u Osijeku, a ujedno uredila zbornik radova koji je promoviran prošle godine u Zagrebu, Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku.

Aktivna u znanstvenoj i stručnoj publicistici, voditeljica je projekata akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Inicirala je osnivanje Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, u okviru kojega od 2014. godine ostvaruje multidisciplinarne projekte, među kojima se ističe Kreativna riznica - popularizacijski simpozij kreativne industrije. Za Kreativnu riznicu 2016. primila je Državnu nagradu za znanost u kategoriji populariziranja znanosti.

Surađivali ste u organizaciji Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa, održanog 2018. u Osijeku, a ujedno ste bili glavna pokretačka snaga u uređivanju zbornika radova koji je promoviran prošle godine u Zagrebu, Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku. Kakva su Vaša iskustva kao izlagača, urednika i organizatora te u kojoj mjeri vidljivosti pridonosi nedavno objavljen zbornik Hrvati izvan domovine III? 

- U posljednjih pet godina Ekonomski fakultet u Osijeku snažno surađuje s Centrom za istraživanje hrvatskog iseljeništva, o čemu svjedoči i održavanje međunarodnog kongresa o hrvatskom iseljeništvu u Osijeku. Tom prigodom se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku okupilo gotovo 300 istaknutih pojedinaca, koji su sudjelovanjem na Kongresu svoje profesionalno djelovanje stavili na raspolaganje Republici Hrvatskoj. Osijek je kao grad domaćin prepoznao da je održavanje Kongresa u središtu Slavonije podrška strategiji ostanka i aktivnog življenja u Slavoniji. Naglašavam da Kongres uspješno održava kontinuiranu komunikaciju s iseljenom i tuzemnom Hrvatskom te pritom izgrađujući jedinstvenu platforma za promociju i unaprjeđivanje Hrvatske.

Najveća vrijednost Hrvatskog iseljeničkog kongresa moderirane su rasprave u kojima sudjeluju ugledni gospodarstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki dužnosnici te članovi akademske zajednice. Teme rasprava obuhvaćaju gospodarske trendove, iseljeništvo i odnose s iseljeništvom te pridonose izgradnji profesionalnih povezivanja kojima se izgrađuju suradnje. Ukoričena promišljanja sudionika predstavljena su u zborniku Hrvati izvan domovine III, čime se ključne teme iseljene Hrvatske populariziraju u znanstvenim i gospodarskim krugovima.

Globalna ugroza bolešću COVID-19 postavila je nove izazove te je Četvrti iseljenički kongres organiziran u Zagrebu, s naglaskom na uporabi digitalnih tehnologija. Na Četvrtom je kongresu zaključeno kako onemogućen dolazak zainteresiranih nije umanjio praćenja i izlaganja važnih tema Kongresa te da će se i ubuduće pojačano koristiti digitalne platforme.

Izvanredna ste profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, ali i znanstvenica širokog područja interesa. Koje su istraživačke teme Vašega znanstvenog rada?

- Na Ekonomskom fakultetu predajem veći broj kolegija iz kvantitativne ekonomije te većinu svojih istraživačkih tema povezujem s kolegijima i tako potičem studente interpretirati poslovne podatke i izgrađivati istraživačke izvještaje, koje na nastavi zajednički analiziramo. Znanstveni interes produbljujem izvan područja kvantitativne ekonomije te zajedno sa suradnicima znanstveno, istraživački i praktično istražujem područje kreativne industrije, koja je na svjetskoj razini prepoznata pokretačkom snagom društva i mjerom razvijenosti. Kreativna industrija u Republici Hrvatskoj obuhvaća 12 sektora i temeljena je na inovativnosti, znanju, projektnom radu i sposobnosti stvaranja prototipa zaštićenog autorskim pravima. Primjena novih poslovnih modela moj je trenutačni izazov te ih proučavam u različitim sektorima kreativne industrije. Cilj je mojih istraživanja poticanje zapošljivosti mladih, i to u poveznici s obrazovnim procesima. 

Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Godine 2014. osnovali ste Andizet - Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja kreativne industrije, u suradnji sa studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta. Koji je bio razlog osnivanja Instituta?

- Osnivanje Instituta Andizet podrška je mentorski vođenim projektima studenata te smo tako projektni partner Ekonomskog fakulteta, svih sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera, ali i Grada Osijeka te lokalne zajednice. Naglašavamo mentorsku suradnju profesora i studenata, spajanje znanosti i umjetnosti te teorijskih i praktičnih spoznaja. Osiguravamo stjecanja praktičnih znanja iz područja organiziranja velikih događaja, komuniciranja s javnošću, kao i drugih znanja i vještine iz grane ekonomije, a posebice iz domene industrije projekata. Kreativna riznica naš je projekt nagrađen Državnom nagradom za znanost, koju je dobio i Ekonomski fakultet u Osijeku kao ključni partner. Sabor Republike Hrvatske prepoznao je idejnosti i inovativnosti kojima ohrabrujemo kreativne pojedince u predstavljanju i promociji njihovih vještina i sposobnosti, upotpunjavanju životopisa te u suradničkom umrežavanju.

Još malo o Vašim aktivnostima. Voditeljica ste projekta Vilijun, koji je 2017. godine osvojio nagradu za najbolje brendiranje niskobudžetnog događaja u kulturi, što nam imate o tome reći?

- Projekt Vilijun prvi je projekt sveobuhvatnog poslovnog modela u kreativnoj industriji. Razvijamo ga pet godina povezujući snage osječkog sveučilišta u kreiranju novih proizvoda kreativne industrije. Projekt Vilijun ostvario je proizvode u deset sektora kreativne industrije (predstava, izložba, uređenje interijera, glazba, film, ples, digitalna arhiva, marketinška strategija, međunarodno medijsko praćenje, a sve temeljeno na romanu Vilijun). Rezultati projekta Vilijun kulturna su iskaznica Republike Hrvatske i primjer kako sektori kreativne industrije pridonose gospodarskoj popularizaciji male državne zajednice poput Hrvatske i čine je atraktivnom na globalnoj razini. Rezultate projekta Vilijun predstavila sam na američkom sveučilištu Emory, u Atlanti, gdje sam održala pozvano predavanje o kreativnim proizvodima nastalima u mentorskoj suradnji profesora i studenata. Projekt Vilijun do sada je u više stručnih i znanstvenih radova tematiziran i na iseljeničkom kongresu. 

Iz Vaših dosadašnjih iskustava, kako je to biti profesorica na Fakultetu, baviti se znanošću i brojnim drugim aktivnostima, a pritom živjeti i sve to raditi u Osijeku?

- Veličina i izvrsna organiziranost Sveučilišta temeljna je prednost Osijeka, koji se sve više prepoznaje sveučilišnim kreativnim središtem koje je digitalnim medijima aktivno i prepoznato na globalno tržištu. Bogata tradicija urbanog i akademskog života daje priliku za projektnu suradnju s međunarodnim znanstvenicima i praktičarima. Interni projekti Fakulteta i Sveučilišta podlogom su za razvijanje projekata koji svoju međunarodnu recenziju doživljavaju na konferencijama i u široj suradnji s međunarodnom zajednicom. Kabinetski rad nadgradnja je nastavnih i istraživačkih aktivnosti, o kojima svjedoče znanstveni radovi publicirani sa studentima i znanstvenim pomlatkom.

Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Običnim ljudima, opterećenima svakodnevnim problemima, znanost zna biti dosadna, no koliko popularizacija znanosti može (i uspijeva li?) promijeniti percepciju nabolje, omogućiti da znanost bude pristupačnija širem krugu zainteresiranih konzumenata?

- Znanost u korijenu riječi sadržava riječ znanje te je time zanimljiva svima koji žele znati i razumjeti više od onog što se drži uobičajenim. Rad na projektima inovira poslovna i znanstvena područja, ali i svakog pojedinca uključenog u rad na projektu. Promatrano na taj način, znanost je i plemenita vještina. Ponosim se prinosima koje sam sa suradnicima ostvarila u polju kreativne industrije jer naši rezultati govore kako smo fenomen kreativne industrije uspješno popularizirali održavanjem popularizacijskog simpozija Kreativne riznice, čiju sedmu izvedbu upravo organiziramo. Unatoč sveugrozi od bolesti COVID-19, zanimanje za Kreativnu riznicu i nadalje raste, a Ekonomski fakultet u Osijeku i Institut Andizet postaju nositeljem proaktivne uloge u domeni kreativne industrije. Posebno zanimanje posjetitelja uočavamo u izlaganjima o inovacijama i projektima, a za radionice se redovito traži mjesto više.

Živimo u kaotičnim, histeričnim i paranoičnim vremenima, a već godinu dana i u sveugrozi koronom. Kakva su Vaša iskustva?

- Analizirajući proteklo razdoblje, uviđam kako se prvotno nesnalaženje promaknulo u priliku za pronalaženje dobrih rješenja u nastavnim i projektnim aktivnostima odobrenima od Europske unije. Načine prevladavanja ograničenja timski smo pronalazili i ispravljali u hodu, nerijetko primjenjujući hibridni model rada na daljinu, koji je do danas doživio višestruke preinake. Europska i nacionalna tijela pri ugovaranju projekata ugrađuju smjernice o održavanju, provođenju i dokumentiranju projektne aktivnosti, što su odlični primjeri kako prevladati nepovoljne okolnosti. Institut Andizet u vrijeme sveugroze bolešću COVID-19 partnerski je provodio projekt MUK (Mladi u kulturi), kojemu je namjera bila propitati buduće strateške odrednice kreativne industrije grada Osijeka. Iako zaustavljen u provođenju na početku sveugroze, projekt MUK je u nastavku rada uspješno inovirao pristup u provođenju aktivnosti primjenom hibridnog modela te je uvršten kao primjer dobre prakse za projekte ERASMUS+.

Osim toga, projektom MUK izgrađeno je 206 preporuka usmjerenih na suradnju unutar svakog sektora kreativne industrije, kao i između sektora. Preporuke projekta MUK dane su i za nadvladavanje nedostatka suradničkih prostora, stvaranje prilika za umrežavanje kreativaca, mentorski rad, projektno savjetovanje, informiranje i poboljšavanje komunikacije. Zaključci projekta MUK poslani su sudionicima projekta kao ključne smjernice za izgradnju suvremene strategije razvoja kulture grada Osijeka temeljene na svih 12 sektora kreativne industrije.

Nešto o novim projektima, idejama, planovima...?

- Korona me poučila o opasnosti dugoročnog planiranja, ali ono što se do sada pokazalo mojim opredjeljenjem svakako su mentorski projektni rad. Vjerujem da neću napustiti kreativnu industriju jer je riječ o novom fenomenu odlikovanom inovativnošću, kontinuiranom učenju i projektnom zapošljavanju. Posebno me ispunjava primjena teorijskih znanja o kreativnoj industriji na konkretna rješenja vezana uz grad Osijek. Jedan takav projekt upravo je započeo svoju izvedbu. Riječ je o projektu Rotor kreativne industrije, kojemu je nositelj Kulturni centar uz partnersku podršku grada Osijeka i Instituta Andizet. Cilj projekta jačanje je praktičnih vještina mladih iz područja kreativne industrije, čime se izravno utječe na njihovu zapošljivost. Mladim kreativcima nude se radionice praktičnih vještina i radionice kojima se podržava poduzetnički način razmišljanja. Nakon završenih radionica mladi kreativci dobit će uvid kako organizirati događaje u kreativnoj industriji te priliku za praktičan rad s mentorima stručnjacima. Trenutačno smo u procesu odabira korisnika projekta, odnosno polaznika radionica - mladih kreativaca s područja urbane aglomeracije Osijek u dobi od 15 do 29 godina. Završni rezultati projekta praktično su prikazivanje stečenih znanja i prezentacija životopisa mladih kreativaca izgrađenih tijekom 22 mjeseca trajanja projekta.

(Darko Jerković/Glas Slavonije)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!