Glas Hrvatske

12:12 / 31.08.2021.

Autor: Maja Raguž

Hrvatski znanstvenici zadivili svijet

Znanstvenici s IRB-a

Znanstvenici s IRB-a

Foto: Maja Raguž / HRT

Pouzdanost informacija, zaštita privatnosti podataka i sprečavanje njihove krađe, cilj je koji je pred znanstvenike postavila Europska unija, a prezentacija hrvatskih znanstvenika održana pred sudionicima sastanka G20 temelj je nove europske kvantne infrastrukture.

Hrvatski znanstvenici, voditelj Laboratorija za fotoniku i kvantnu optiku Instituta Ruđer Bošković i voditelj centra izvrsnosti dr. sc. Mario Stipčević i njegov kolega znanstvenik istraživač za fotoniku i kvantnu optiku dr. sc. Martin Lončarić predstavili su novi sustav koji je trenutačno nemoguće hakirati.


- Treba reći da je ta naša prilika da sudjelujemo u ovom događaju nije došla iz vedra nema. Mi već 17 godina radimo na ovoj temi i godine 2020. kao kruna našeg rada objavili smo znanstveni rad u vrhunskom časopisu „Science Advances" gdje prikazujemo kvantnu komunikaciju između rekordno velikog broja točaka, odnosno osam točaka i time smo došli u priliku biti na ovom izvanrednom događaju – ističe voditelj Laboratorija za fotoniku i kvantnu optiku Instituta Ruđer Bošković dr.sc. Mario Stipčević.


Da bi došli do ovih potpuno novih saznanja, kojima su zadivili svijet, hrvatski su znanstvenici kvantnoj komunikaciji pristupili na potpuno obrnut i dosada nepoznat način.


- U početku informatike prvo su osmišljena računala, zatim računala razumnih dimenzija, pa tek nakon toga je nastala velika mreža koja ih je povezivala - Internet, a danas je došlo do drugačijeg redoslijeda. A budući da nastajanje kvantnih računala predstavlja suštinsku prijetnju klasičnoj kriptografiji ljudi su nastojali preduhitriti razvoj kvantnih računala i razvili su tehnologiju kvantnih komunikacija , znači kvantnom fizikom zaštićenih komunikacija koje neće moći biti prisluškivane čak niti kad nastanu zrela kvantna računala – objašnjava znanstvenik istraživač za fotoniku i kvantnu optiku IRB-a dr. sc. Martin Lončarić.


Predstavljanje zaštićene komunikacije održano je na sastanku zemalja članica G20 u dijelu koji se odnosio na digitalnu ekonomiju. Bila je to prva javna prezentacija, a u njoj su uz hrvatske sudjelovali i slovenski i talijanski znanstvenici. Kvantna veza dugačka 100,5 kilometara povezala je Trst sa Zagrebom i Ljubljanom.


-To je jedan novi način komunikacije, znači neka nova vrsta Interneta koja koristi kvantne čestice, odnosno izmjenu kvantnih čestica. U ovom slučaju radi se o izmjeni pojedinačnih fotona svjetlosti. To je bitno zbog toga što u klasičnoj komunikaciji mi izmjenjujemo velike količine svjetla i vrlo ju je lako prisluškivati. Možete skrenuti malu količinu svjetla na svoju stranu da to nitko ne primijeti i prisluškivati bez problema. Međutim kad komunicirate pojedinim elementarnim česticama, vi tu česticu možete jedino uzeti ili ostaviti. Ukoliko ste ju ostavili ne znate ništa, a ukoliko ju uzmete vaš upad se primijeti i na taj način komunikacija je sigurna – objašnjava kako funkcionira kvantna komunikacija dr. sc. Mario Stipčević, a njegov kolega dr. sc. Martin Lončarić objašnjava značenje njihove prezentacije.


Značaj ove demonstracije u okviru sastanka zemalja G20 je u tome što je po prvi puta prezentirana kvantna komunikacija, kvantnom enkripcijom zaštićena komunikacija između tri različite države Italije, Slovenije i Hrvatske. Italija je bila domaćin sastanka G20, Slovenija u ovom razdoblju predsjeda Europskom unijom, a zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj razini Hrvatske i mi smo se našli u tom biranom društvu.

Dr. sc. Martin Lončarić

Znanstvenici s IRB-a

Znanstvenici s IRB-a

Foto: Maja Raguž / HRT

Osim što svojim znanjem zadivljuju svijet, hrvatski znanstvenici često surađuju s najpoznatijim svjetskim centrima, a dio svog obrazovanja naši su fizičari stekli i izvan Hrvatske. Doktor znanosti Mario Stipčević bio je i stipendist Fulbrightove zaklade.


- Između 2010. i 2012. boravio sam u Americi na kalifornijskome Sveučilištu "Santa Barbara" gdje sam upravo radio na temi kvantne komunikacije, a dio vremena sam surađivao i sa Sveučilištem Duke iz sjeverne Karoline. Radovi koje sam tu napisao su mi kasnije pomogli u karijeri i između ostalog da dobijem znanstveni centar izvrsnosti u okviru kojeg i danas radimo ove aktivnosti – govori dr.sc. Stipčević.


Temelj je to buduće europske kvantne infrastrukture koja će omogućiti zaštitu privatnosti i sigurnost bez presedana.


- Informacija je u modernom svijetu roba najveće vrijednosti, prema tome treba ju štiti mi smo svi svjesni da raznim hakerskim upadima, hakerske organizacije, hakeri pojedinci pa čak i čitave države kradu informacije, zbog toga je potrebna ovakva sigurna komunikacija. Klasična kriptografija koja se danas koristi ima jednu manu, ona se u principu može razbiti, kažem u principu zato što bi se za razbijanje takvih kriptografija bili potrebni vrlo snažna računala kakva danas ili ne postoje ili je vrlo nepraktično razbijati na dnevnoj bazi kriptografiju. Međutim kvantna računala koja se danas snažno razvijaju, mogu razbiti klasičnu kriptografiju i tu leži velika opasnost. Odgovor na to je kvantna kriptografija koja je sigurna protiv bilo kakvih računala, čak i onih koji se mogu smisliti u budućnosti – obašnjava dr.sc. Martin Lončarić.


Od ovakvog načina zaštite podataka u prvom redu korist će imati države, institucije i banke, no cilj znanstvenika je da zaštiti i sve male ljude kojima je već i danas potpuno nemoguće zamisliti život - bez digitalne komunikacije.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!