Glas Hrvatske

09:01 / 09.06.2022.

Autor: Maja Raguž

Hrvatski pisci u svijetu su egzotični i cijenjeni

Željka Lovrenčić

Željka Lovrenčić

Foto: Maja Raguž / HRT

Iz pera književnice i prevoditeljice Željke Lovrenčić dolaze dva nova izdanja: prijevod živtopisa Pabla Nerude "Priznajem da sam živio" te knjiga kritika "Samo kritično, molim".

Unatoč godinama koje su prošle i nekim novim naraštajima hrvatskih iseljenika koji neminovno gube povezanost s domovinom svojih predaka, pripadnost koja se osjeća u književnosti hrvatskih autora spona je koju je teško ne zapaziti bez obzira na protok vremena. Neki stari, ali i novi autori u fokusu su prevoditeljice sa španjolskog jezika i književnice Željke Lovrenčić iza koje je sedamdesetak djela.


- Prije svega poezija hrvatskih književnika, ima tu i romana, nešto i dječjih romana, dosada sam na području Bolivije, Kolumbije i Španjolske objavila 20-tak knjiga suvremenih hrvatskih autora. I postoji i dalje dosta veliki interes za nas. Možda smo još uvijek tom svijetu malo egzotični, a ja bih rekla da smo i dobri da je naša poezija vrhunska, jer ako Španjolci prihvaćaju našu poeziju, koji imaju strašnu produkciju, ne samo u Španjolskoj, nego tu je cijela latinska Amerika mislim da je to poticaj za daljnje prevođenje naših autora – objašnjava Željka Lovrenčić.


Lovrenčić je i doktorirala na temu hispanističke kroatike te uvijek ističe važnost ove književnosti koja je bogata hrvatskim motivima. I čileanska kritika ove autore smatra svojima, ali im priznaju da su oni i hrvatski književnici.


- Što se tiče Hrvata u svijetu koji govore španjolskim jezikom najpoznatiji su naravno Čileanci, mogli bismo reći da je ta književnost fenomen unutar latinske Amerike pa i unutar svjetske književnosti. Prevodila sam dosta autora hrvatskog porijekla mogu spomenuti neke kao što je Huan Mihovilović, Andres Morales Milohnić, sad sam završila jedan roman Gilierma Mimice, tu je bio i Ramon Diaz Eterović i Antonio Skarmeta, nekima sam prevodila romane, nekima poeziju, a tu i tamo pripovijest jer dosta surađujem sa časopisima koji su zainteresirani za prijevode – dodaje Lovrenčić.


Upravo ovih dana u Zagrebu je predstavljena nova knjiga Pabla Nerude – "Priznajem da sam živio“, koji je na hrvatski prevela Željka Lovrenčić.


- Pablo Neruda je obilježio čitavu jednu epohu u Čileu, ovdje je sažetak njegova života od mladih dana pa do njegove tragične smrti. Dakle, Pablo Neruda je čitav život pisao tu knjigu, imao je veze sa Hrvatima, bio je jako dobar prijatelj poznate čileanske novinarke i feministice Lenke Franulić, a u ovoj knjizi piše i o politici, naravno on je bio član komunističke partije i bio je kandidat za predsjednika, međutim svoje mjesto je ustupio Salvadoru Allendeu koji je konačno i postao predsjednik, a jedan od suparnika bio je pripadnik demokršćanske stranke Radomiro Tomić hrvatskih korijena – podsjeća književnica.


Osim što se bavi prevođenjem, Lovrenčić je i poznata esejistica i kritičarka pa ne čudi da je autorica knjige "Samo kritično, molim“ u kojoj je prikupila 37 kritika.


- Mislim da nisam zločesta kritičarka, ja prikazujem djela i smatram da je u redu da se piše lijepo, a čemu pisati o nečemu što ti se ne sviđa? Dakle, je kritika, ali nećemo nikoga napadati. Tu sam prikupila sve ono što me zanima, čime se ja bavim vezano uz književnost, tu su suvremeni hrvatski pjesnici, suvremeni hrvatski prozaici, ima i tekstova koji govore o prijevodima mojih kolega i jedan poseban dio je namijenjen književnicima koji stvaraju izvan granica Republike Hrvatske, koje kao što sam rekla ja smatram dijelom hrvatske baštine i hrvatske kulture – govori Lovrenčić.


"Samo kritično, molim“ – pred čitatelje prostire čitav niz emocija koje ti autori osjećaju kada je u pitanju njihova pripadnost Hrvatskoj, a njihova povezanost s domovinom otkriva se i kroz niz motiva koji su karakteristični za našu zemlju.


- Oni osjećaju tu povezanost, a i većina njih je nakon naše nezavisnosti odlučila doći u Hrvatsku. Bio je tu Ramon Diaz Eterović, ja se sjećam tih dana, on je bio ushićen išao je na Brač, istraživao je svoje korijene, Antonio Skarmeta isto tako je išao u potragu za korijenima na Braču, Andres Morales Milohnić vrlo često dolazi u Hrvatsku, on ima i stranicu koja se zove Čile – Hrvatska gdje objavljujemo prijevode suvremene hrvatske književnosti na španjolskom. Zatim Oskar Barijentos Bradač iz Punta Arenasa koji je i prije dolaska u Hrvatsku pisao o Hrvatskoj, likovi su mu Hrvati, a onda je sve to doživio tu kad je došao – opisuje svoje susrete s našim književnicima iz svijeta Željka Lovrenčić.


Taj doživljaj Hrvatske karakterističan je za južnoameričke autore, baš kao i za one iz Makedonije, Crne Gore ili Australije, ističe Lovrenčić, uz poruku da ti autori pripadaju kako ukupnome svijetu tako i Hrvatskoj iz koje vuku korijene.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!