Hrvati iz Čilea u domovini svojih predaka

Ove godine se udvostručio broj studenata koji iz Čilea dolaze u Hrvatsku, a njihov broj bi mogao dodatno porasti nakon što je predsjednikom te južnoameričke zemlje postao nekadašnji studentski vođa hrvatskih korijena Gabriel Borić.

U ovoj akademskoj godini upisano je 45 studenata iz Čilea na studiju hrvatskog jezika u sklopu centra Croaticum u Zagrebu. Lani ih je bilo 26.

- Izbor Borića za predsjednika Čilea svakako je usmjerio dio pažnje čileanske javnosti i na Hrvatsku. Vjerujem da su tako zajednice hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka diljem Čilea dobile poticaj pa makar i na simboličkoj razini, kaže Kristina Barišić, 33-godišnja lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu Magellanes u gradu Punta Arenasu za Hinu.

Barišić je ranije radila u osnovnoj školi i gimnaziji u Hrvatskoj, a od zimskog semestra 2018. godine predaje hrvatski jezik na Sveučilištu Magellanes, nazvanom po moreplovcu koji je dao ime obližnjem Magellanovu prolazu. Prošli mjesec su s tog sveučilišta otišle u Hrvatsku dvije studentice.

-Bila sam jako motivirana jer želim puno bolje upoznati kulturu Hrvatske. U Punta Arenasu je velika hrvatska zajednica, a ja sam dobila nesvakidašnju priliku naučiti jezik i upoznati tu lijepu zemlju", rekla je 26-godišnja Makarena za televiziju ITV Patagonia.

Makarena koja je na Sveučilištu Magellanes učila hrvatski jezik, to će sada nastaviti u sklopu centra Croaticum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobila je stipendiju hrvatske vlade u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU-a.

Stipendija uključuje program nastave učenja hrvatskog jezika, subvencionirani studentski smještaj i prehranu te mjesečnu novčanu potporu u iznosu od 1600 kuna.

- Čim sam čula za stipendiju, puna entuzijazma sam predano učila hrvatski. kaže 23-godišnja Javiera. 

Centar Croaticum osnovan je 1962. godine, a ondje hrvatski jezik uče polaznici iz čitavog svijeta, neki putem stipendija a neki na svoj trošak. U posljednjih pet godina imao je 163 polaznika iz Čilea.

- Studenti su željni novih i drugačijih iskustava, žele putovati i, ono najvažnije, žele učiti hrvatski jezik, kaže profesorica Barišić.

Napominje, međutim, da su ključna prepreka putni troškovi budući da je riječ o iznimno udaljenoj destinaciji. Posebno područje u kojem ona podučava, a do kojeg je u 19. stoljeću stigao Borićev pradjed preplovivši Atlantski ocean.

- Nastava hrvatskoga jezika na Sveučilištu Magallanes potaknula je mnoge studente da se ponovo povežu sa svojim korijenima i upoznaju taj dio svojega identiteta. A to je jedno od najvrjednijih postignuća ovoga projekta,napominje Barišić