Punih stotinu godina hrvatski franjevci prate naše iseljenike u Sjevernoj Americi, osnivajući župe i crkve, naviještajući Evanđelje, slaveći sakramente, čuvajući hrvatski jezik, vjeru i kulturnu baštinu te izgrađujući zajedništvo koje povezuje generacije. Stoljeće postojanja u sklopu Kustodije obilježili su velikom svečanošću u Chicagu.
„Služiti s ljubavlju" - pod tim su geslom naši franjevci u sklopu Kustodije u Americi i Kanadi organizirano krenuli na put s našim iseljenicima, u dobru i zlu, u duhovnim i svim drugim potrebama koje je naš puk iskazivao, ali i u zajedništvu s njime u neprekidnoj potpori domovini.
- Svagdje u svijetu franjevci su slijedili ljude kada su odlazili. Bilo da je to odlazak zbog neimaštine, zbog ekonomskih problema, bilo političkih, rata i poraća… I onda 20.tih godina su ustanovili zajednicu. Jer jako je važno za život svakog čovjeka svagdje imati instituciju, govori provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM u Mostaru fra Jozo Grbeš.
U sklopu Kustodije hrvatski su franjevci prvotno zajednički djelovali sa slovenskim i slovačkim od 1912. do 1926. Nakon višegodišnjih nastojanja uspjeli su se odvojiti od slovenske uprave i osamostaliti se, zbog čega su i došli u Sjevernu Ameriku, da budu na pomoć svome narodu, kao i drugi hrvatski svećenici. A taj je njihov zajednički hod s pukom, temeljem bogate arhivske građe koju čuvaju kultni Hrvatski etnički institut u Chicagu i Franjevački samostan u Mostaru, sabran i opisan u monografiji predstavljenoj uoči proslave.
- Obrađeno je ta izdavačka, nakladnička djelatnost koja je bila vrlo, vrlo bogata. I upravo, između ostaloga, dakle djelovanje, pastoral na župama i ova nakladnička djelatnost su bili glavni alati, ja bih to tako nazvao, u borbi za Katoličku crkvu, za odseljene Hrvate i za očuvanje hrvatske nacionalne svijesti kod Hrvata u Americi i Kanadi, kaže autor monografije „Sto godina Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za SAD i Kanadu" fra Robert Jolić.
U rad Kustodije bili su prvih godina uključeni franjevci svih hrvatskih provincija. Krajem 1931. jurisdikciju preuzima Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM sa sjedištem u Mostaru.
- Zapravo su naše hrvatske župe ovdje domovina. I ja sam potpuno uvjeren da smo mi napravili jedno čudo, može se reći, jer da nije bilo hrvatskih svećenika kroz sva ova desetljeća pa i više od stoljeća, danas ovdje mi ne bismo uopće znali za Hrvate, objašnjava fra Robert Jolić.
Projekt Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu nije slučajno ušao u red projekata od strateškog značaja Hrvatske vlade, kaže državni tajnik Zvonko Milas.
- I dalje moramo bit zajedno, jedni uz druge, čuvati sve one vrijednosti koje su važne za hrvatski narod i gradit nas, a pri tom brinut se da mladi ljudi na jedan drugi, bolji način se povežu sa hrvatskom državom, da traže autentičan način pripadnosti hrvatskom narodu, hrvatskoj domovini i da povezuju se profesionalno.
Zajedništvo nas je održalo, pomoglo da stvorimo državu i samo tako možemo ići naprijed, poručio je državni tajnik Milas. To zajedništvo vrlo je čvrsto među čikaškim Hrvatima.
Generalna konzulica RH u Chicagu Sanja Laković istaknula je važnost zajednice.
- Ovo je izuzetno snažna hrvatska zajednica u Chicagu, relativno velika, i radimo uvijek na tome da očuvaju nacionalni identitet, kulturu, običaje, tradiciju ovdje. A franjevci su tu imali nezaobilazno mjesto.
A novo vrijeme nosi nove izazove. U sklopu Kustodije danas djeluje 11 misija i župa. Nekad ih je bilo mnogo više.
- Susrećemo se ne toliko sa manjkom broja zvanja koliko sa potrebama naše zajednice koja je specifična jer naša Hercegovačka franjevačka provincija ne samo da vodi brigu o Provinciji kao takvoj nego vodi brigu o Kustodiji, vodi brigu o Međugorju, vodi brigu o braći, odnosno potrebama u Švicarskoj. Nadamo se i vjerujemo da će provincija kao i do sada naći mogućnosti da pošalje još više braće tako da bi ovo poslanje koje mi danas imamo bilo popunjeno s braćom koja će služiti našim Hrvatima na ovim prostorima, kaže kustos Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji i delegat Hrvatske inozemne pastve za SAD fra Nikola Pašalić.
Zajedničko putovanje se nastavlja, poručuju braća. Za one koji dolaze. Gdje god hrvatski čovjek bio. Ovdje, u Americi i Kanadi, od New Yorka, Chicaga, St. Louisa, Milwaukeeja, Windsora, Kitchenera, Norvala, ili bilo gdje u svijetu.