Direktor maloljetničkog zatvora hobijem čuva kulturu

Zanimljiva je životna priča profesora pedagogije iz Odžaka Ive Jelušića. U svojoj je karijeri bio hrvatski branitelj, profesor u školi, ali i ministar u dva mandata u Vladi Županije posavske. Zaljubljenik je u povijest i - najmanje očekivano - posljednjih je godina direktor lokalnog zatvora za maloljetnike. Naizgled nespojiva područja privatnih i profesionalnih interesa uspio je pomiriti. Kao školovanom pedagogu briga o maloljetnicima u toj specijaliziranoj ustanovi nije mu nepoznata ni strana, ali težak je to i zahtjevan posao. Utočište od stresa na poslu profesor Jelušić zato pronalazi u svojim hobijima. Odlučio je sugrađanima na poseban način približiti povijest stanovnika Bosanske Posavine i njihovu bogatu kulturu, staru tri tisuće godina prije Krista. 

Prema riječima profesora Jelušića. Kostolačka kultura je neolitska kultura.

- Nastala je negdje oko 3250 godina prije Krista na području Sjeverne Bosne, Slavonije, Banata. Srijema, sve do slovačkih planina i na istok negdje do Rumunjske - kaže profesor Jelušić i napominje kako je riječ o kulturi za koju su povijesna istraživanja dokazala da se protezala velikim područjem. Još davne 1906. godine prva arheološka iskapanja počela su gotovo istodobno u Kostolcu u Srbiji te u Donjoj Mahali kod Orašja. Potvrdila su da je riječ o sličnoj keramici, a tijekom arheoloških iskapanja 1960. godine, koja je predvodio dr. Alojz Benac, na lokalitetu Pivnica u Potočanima kod Odžaka otkrivena je kuća veličine 9x7,5 metara, također s mnogo keramike.

- Zemaljski muzej je svu keramiku pokupio i pohranio u Zemaljskom muzeju i to je danas jedna od najbogatijih i najljepših zbirki keramičkog posuđa koja se nalazi u BiH -napominje profesor i pokazuje nam zdjelu, koju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu zovu "Ljepotica”. Naime, ova zdjela je primjer načina rada stanovnika Bosanske Posavine koji su u to staro vrijeme izrađivali zdjele od keramike.

Nađeni nalazi govore o vrlo vještim rukama tadašnjih ljudi.

- Radi se o gotovo 1530 uboda i ti su ubodi rađeni s koštanim oruđem koje je na lokalitetu Pivnica također dovedeno do savršenstva. Od tih uboda tadašnji je čovjek utiskivao krečnjak i tako pokazivao svoju kulturu i svoju šaru - objašnjava profesor Jelušić. On kao potomak poznatih posavskih stolara bavi se obradom drva, ali iz hobija. Izrađuje replike zdjela od abonosa, starog fosiliziranog drva koje je u rijekama Bosni i Savi i najkvalitetnije na svijetu. Zadovoljno priča o svom "poslanju”: - Kada su u moje ruke došli komadi drveta abonos koji je nakon ispitivanja na Institutu Ruđer Bošković potvrđeno da je njegova starost gotovo identična starosti kostolačke kulture, izrađivati te zdjele. Upravo ta ideja i priča koju pričam je i poveznica da rekonstruiram te zdjele koje su pronađene u tom lokalitetu da ih preko abonosa prezentiram. 

Ivo ističe kako je obrada abonosa vrlo zahtjevna i teška. I danas je obrada abonosa vrlo zahtjevna: - Teško ga je osušiti. Evo, jednog komada koji govori što se dešava s abonosom kad ga izvadimo iz vode a ne zaštitimo. On jednostavno u dodiru s kisikom ispuca. Truli, raspadne se. Zato je njegovo spašavanje dosta složeno. Tek nakon sušenja koje traje i godinu dana ide u radionicu.

Osim zdjela profesor Jelušić izrađuje i druge suvenire, nastojeći iskoristiti što više tog dragocjenog materijala. Već je imao 20-ak izložbi predmeta od abonosa i ne kani stati. Taj ga posao usrećuje, jer, kao što i naslov izložbi koje priređuje glasi, daje „novi život starom hrastu". Prepoznato je to i u Zagrebu, pa je uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uspio kupiti stroj za obradu drva. Zato se i ne namjerava seliti iz Bosanske Posavine. Danas hobi, ovaj će mu posao jednog dana kad ode u mirovinu, možda postati i jedino zanimanje.