Glas Hrvatske

12:23 / 16.07.2022.

Autor: Glas Hrvatske

Dalmatinka izrađuje baranjsku nošnju mašlijaru

Marijana Botić-Rogošić

Marijana Botić-Rogošić

Foto: Glas Slavonije / snimka zaslona

Da ljubavi prema folkloru, narodnim nošnjama i kulturnoj baštini velike udaljenosti i različitost zavičajnih običaja nisu nikakva preprepreka, dokaz je i Marijana Botić-Rogošić, voditeljica KUD-a Pleter iz Dugopolja i tajnica Saveza KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije koja je posjetila belomanastirski Etnološki centar baranjske baštine kako bi razgledala baranjski šokački vez, kojim je oduševljena.

- U Baranji sam na radionicama koje organizira LAG Beli Manastir. Čekala sam pauzu između radionica kako bih došla do Etnološkog centra, za koji sam saznala preko društvenih mreža - kaže Marijana. Dodaje da se folklorom bavi od svoje 11. godine, a kako joj se bliži pedeseta, odlučila je plesu podučavati druge. I ne samo plesu nego i svemu što je vezano uz izradu narodnih nošnji, stare zanate i život općenito u prošlim vremenima. S baranjskim se nošnjama već susretala, a jedna je izložena i u zbirci u vlasništvu njezina KUD-a. Otišla je i korak dalje odlučivši sama izraditi jednu šokačku nošnju, mašlijaru.


- Radim na doradama različitih nošnji, a mašlijaru sam odlučila sama izraditi. Počela sam jesenas i vjerujem da će sljedeće godine biti gotova. Krenula sam u svojevrsno istraživanje. Prva postaja bio je Etnografski muzej u Splitu, koji ima dobar fundus baranjskih nošnji. Posjećivala sam i radionice, ali u mom kraju baš i nema radionica na kojima se uči o baranjskim nošnjama. Put u Baranju na susret LAG-ova odlično je došao, pa sam, izvan svih protokola, sama došla do Etnološkog centra - nastavlja priču Marijana, objašnjavajući kako je jedan od razloga što je došla i činjenica što je šokački vez proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom. Kaže kako njezina mašlijara već "nečemu sliči" i kako će ju, sigurno, kada bude gotova, poslati ili donijeti u Baranju, bez obzira na eventualne kritike.


Inače, Marijana kod kuće održava radionice izrade narodne nošnje. Upitana postoje li ikakve sličnosti između dalmatinskih i baranjskih narodnih nošnji, tvrdi da ih gotovo nema.


- Za Baranju su tipične šarolike i bogate narodne nošnje. Poveznica je možda u dijelu materijala od kojih se nošnje izrađuju, a koji je vezan uz nekadašnji sustav života na selu. Sličan je i način izrade, što se tkalačkog stana i nekih vezova tiče, ali što se ukrasa i vizualizacije tiče, nema šanse ni da laici pobrkaju dalmatinske i baranjske nošnje - kaže. Šarenilo Baranje Dalmatincima je nepoznanica, što je vjerojatno i razlog zašto su im baranjske nošnje tako zanimljive.


Marijana u Baranji nije prvi put. U nju je dolazila plešući u svom KUD-u, ali nikada nije bilo vremena za duže istraživanje. Etnološkim je centrom oduševljena, kako njegovim postavom tako i ljetnom pozornicom (amfiteatrom). Njezina je "ekipa" smještena u Karancu, u Sobama kod Baje, "Ivici i Marici"… i već su sada sigurni da će se kući vratiti prepuni dojmova.


Vezilačke vještine i osjećaj za lijepo


Podsjetimo, rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine u veljači prošle godine utvrđeno je da umijeće izrade baranjskih šokačkih vezova ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra. Drugim riječima, baranjski šokački vez upisan je tada kao 184. nematerijalno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara RH. Kako su obrazložili u Ministarstvu, umijeće izrade baranjskih šokačkih vezova, koji su primarni ukras osnovnih dijelova narodnih nošnji i platnenoga posoblja starosjedilačkoga hrvatskog šokačkog stanovništva u hrvatskom i mađarskom dijelu Baranje, jedinstveno je po svojoj simbolici identiteta. Istaknuli su kako su društveno-povijesna previranja i prekrajanja granica posljednjih nekoliko stoljeća oblikovala sliku multikulturne regije, u kojoj su Hrvati Šokci do danas očuvali svoj subetnički i nacionalni identitet zahvaljujući i folklornim simbolima, a posebno na prepoznatljivoj narodnoj nošnji, u kojoj se ogledaju tekstilne, poglavito ženske, vezilačke vještine i prirodni osjećaj za lijepo.


(Glas Slavonije)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!