Glas Hrvatske

09:45 / 20.12.2020.

Autor: Tomislav Šikić

Ivana Mujkić: kako danas živi Vukovar

Ivana Mujkić (Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija)

Ivana Mujkić (Foto: osobna arhiva/ustupljena fotografija)

Foto: - / -

Na lijepe stvari koje se događaju u Gradu-heroju koji je postao grad ugodnoga življenja, u razgovoru s Vukovarkom Ivanom Mujkić osvrće se Nikola Šimić Tonin.

"Postavili smo novu turističku signalizaciju barokne jezgre grada Vukovara. Budući da su uže središte grada Vukovara i njegova barokna jezgra, koja je ujedno i zaštićena kulturno-povijesna cjelina, u najvećem dijelu pješačka zona i obavezna ruta u obilasku grada, bilo ju je potrebno pravilno označiti i interpretirati. Riječ je o hvalevrijednom projektu nastalom u suradnji Turističke zajednice grada Vukovara, Gradskog muzeja Vukovar, Grada Vukovara i Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Ova je prekrasna priča vrijedna gotovo 110 000 kuna, a njome želimo dodatno istaknuti ljepote Vukovara te ih približiti svim našim posjetiteljima kroz moderan prikaz u tri oblika koji prezentiraju najvažnije kulturne spomenike grada Vukovara. Projekt se ponajviše bazira na baroknoj jezgri koja je zaštićeno kulturno dobro, ali se širi i na čitav niz kulturnih objekata značajnih za povijest našega grada i nose svoju edukativnu te turističku vrijednost."

Jedan od povoda ovom razgovoru bio je i ovaj Vaš članak. Toliko me toga veže uz Vukovar. U Vukovaru sam dobio drugu nagradu za Domoljubnu poeziju, MH Og. Vukovar. Napisao i objavio prvu poemu o Vukovara: Ustani kada kažeš Vukovar. S mojom rodicom iz Busovače u Sarajevu je studirao Siniša Glavašević. Jedini muškarac među njima djevojkama. Pratim događanja u Vukovaru, tako da mi ovo nije moglo proći nezapaženo.

Advent u Vukovaru (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Advent u Vukovaru (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Foto: - / Pixsell

Za one koji Vas ne znaju tko je Ivana Mujkić?

Ivana Mujkić je prije svega Vukovarka, supruga i majka dva predivna dječaka. 2011 godine sam magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a 2017. godine na istom fakultetu završila sam i poslijediplomski specijalistički studij te stekla titulu sveučilišne specijalistice ekonomije. Rođena sam Vukovarka koja je prve četiri godine bezbrižnog djetinjstva provela u svom gradu, a onda nažalost slijedećih desetak godina progonstva u Podstrani kraj Splita. U Vukovar sam se vratila 2000. godine i od tada sam najveći zaljubljenik u Vukovar. Od 2017. godine obnašam funkciju zamjenice gradonačelnika i mogu reći da  živim Vukovar i s ogromnom radošću radim za njega i svoje Vukovarce svakodnevno. 

Vesele me ovakvi članci, pomaci u Vukovaru. Ima li još ovakvih pomaka?

Vukovar je danas predivan gradić u kojemu je ugodno živjeti, a naši sugrađani svakodnevno svjedoče pomacima i novim projektima. Trenutno provodimo nekoliko kapitalnih projekata koji će utjecati na cjelokupni život u Vukovaru te niz manjih društvenih projekata koji sustavno podižu kvalitetu života naših sugrađana. U fokusu nam je gospodarstvo i u tome smjeru ulažemo najviše sredstava. Gospodarska zona je popunjena, a svake godine pripremimo mjere poticanja poduzetnika i poljoprivrednika te smo po količini proračunskih sredstava uloženih direktno u gospodarstvo na samome državnome vrhu. U vrijeme ove teške krize prouzrokovane pojavom virusa COVID-19, za razliku od brojnih drugih gradova koji su u velikim financijskim problemima, mi smo upravo osigurali novi paket mjera za naše ugostitelje kojima smo za prethodna 3 mjeseca sufinancirali troškove najma, režije i sl. Rezultati se očituju u broju zaposlenih koji kontinuirano raste. Primjerice, u posljednjih 5 godina broj radnih mjesta na području Vukovara je porastao za 1000. Naravno, pri tome ne zaboravljamo ni društvene ni infrastrukturne projekte. Ulažemo u djecu, mlade i obrazovanje te ih pratimo od vrtića do diplome. Sufinanciramo troškove cijene vrtića i ulažemo u nove objekte, usavršavanje odgojiteljica i drugog stručnog osoblja tako da već u najranijoj dobi nudimo programe kako za darovitu djecu tako i za djecu s poteškoćama u razvoju. Svi osnovnoškolci dobivaju opremu potrebu za školovanje tako da im osiguramo radne bilježnice, bilježnice, preobuku, osiguranje u slučaju nezgode, prijevoz, produženi boravak, a svi kojima je potreban asistent u nastavi ostvaruju i to pravo. Za najbolje učenike i ali i djecu iz obitelji koji su financijski slabijeg statusa Grad Vukovar osigurava besplatno sedmodnevno ljetovanje pa svake godine razveselimo preko 300 malih Vukovaraca . Određena srednjoškolska zanimanja podržavamo stipendijom kao i sve studente koji studiraju na području RH. Za naše Veleučilište obnavljamo povijesnu zgradu Radničkog doma u kojoj će moći proširivati svoje programe, a studentima ponuditi kvalitetniju nastavu. Milijune kuna usmjeravamo u sportske objekte kako bismo vukovarskim sportašima i rekreativcima osigurali kvalitetne uvjete za trenažne procese. Posebno smo ponosni na naše suvremeno Plivalište na kojemu svoje pripreme održavaju brojni hrvatski klubovi, a u ljetnoj je sezoni ispunjeno Vukovarcima i posjetiteljima koji na njemu traže spas od ljetnih vrućina. Također, dolaze i na naš dunavski raj – Vukovarsku adu koja nudi poseban mir, odmak i odmor od svakodnevnih briga. To je samo dio vukovarske turističke ponude na kojoj gradimo zanimljivu priču za sve naše posjetitelje i turiste. Osim memorijalnog turizma kojim prednjači novootvoreni Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva, razvijamo i druge strane kao što su lokalna eno-gastronomska ponuda, muzejska ponuda s dva nagrađivana i europski priznata muzeja te svakako kruzing gdje svake godine pratimo sve veći broj pristanaka riječnih turističkih brodova i turista zainteresiranih za posjet Vukovaru.

Advent u Vukovaru (Foto: Dubravka Petric/PIXSELL)

Advent u Vukovaru (Foto: Dubravka Petric/PIXSELL)

Foto: - / Pixsell

Kako danas živi Vukovar?

Iz svega navedenog možete zaključiti kako smo Vukovar iz grada slučaja pretvorili u grad ugodnog življenja. Naravno, imamo svoje specifične probleme, ali ima ih svaki grad. Naš je trud i rad prepoznat kod naših sugrađana koji nam poklanjaju povjerenje i podržavaju u našim nastojanjima. Primjećuje se novi entuzijazam i unatoč krizi izazvanoj koronavirusom, Vukovarci nastoje živjeti što normalnije i ne boje se ulagati u svoje poslove. Jednako tako, našu su priču i ambiciju prepoznali i veći investitori tako da se u Vukovaru danas primjećuje živost i dinamika koja nas raduje. Primjerice, ove godine u Vukovaru je otvorena tvrtka koja djeluje u avioindustriji i proizvodi unutarnje dijelove aviona za Boeing i Airbus. Čitav niz europskih projekata koje smo uspješno proveli u Vukovaru pokrenuo je zajednicu kako u društvenom tako i u ekonomskome smjeru. Naravno, uvijek može bolje i više, ali zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima. Ono što je važnije je to da su naši sugrađani zadovoljni i to rado pokazuju.

Kako je živjeti mladoj osobi u Vukovaru. Zasnovati obitelj. Ima li Vukovar sve dodatne potrebne sadržaje?

Grad Vukovar razvio je čitav niz pronatalitetnih mjera kojima brinemo za naše mlade obitelji. Za početak, razvili smo program kadrovskog stambenog zbrinjavanja putem kojega u Vukovaru zadržavamo potrebne kadrove za razvoj grada. U posljednje dvije godine 40-ak mladih obitelji zbrinuto je kroz kadrovsko stambeno zbrinjavanje.  Imamo i značajne naknade za novorođenčad tako da za treće i svako sljedeće dijete naše sugrađane nagrađujemo s 10 000 kuna. Kao što sam već rekla, djecu i mlade, pratimo kroz sve uzraste i aktivnosti. Svaki mali Vukovarac kojemu je to potrebno dobit će svoje mjesto u vrtiću, a učenicima omogućavamo pogodnosti u školi i izvan nje.  Što se tiče demografskih mjera posebno ističemo kako Grad Vukovar sufinancira i režijske troškove za obitelji s troje i više djece što je pomoć svakome kućnom budžetu višečlanih obitelji. No, najvažnija je demografska mjera svakako zaposlenje i razvijanje u gospodarskome smjeru tako da na tome maksimalno radimo kako sam već istaknula. Broj učenika u školama je u manjem padu, što je trend u gotovo cijeloj Hrvatskoj, no možemo se pohvaliti povećanjem broja djece u vrtićima. Vjerujem kako je upravo ta brojka najbolji pokazatelj kako idemo u dobrome smjeru s demografskim i gospodarskim mjerama koje sustavno poduzimamo. 

Bol ostaje i ne može se zaobići niti u jednome razgovoru o Vukovaru. Podjele su još tu.

Da, nažalost. Rane iz prošlosti nisu zacijelile jer pitanje nestalih nije riješeno. Pravda za Vukovarce nije zadovoljena i to je veliki kamen spoticanja našem razvoju. Prošlost se ne može samo pomesti pod tepih i bez konkretnih rezultata ne možemo graditi stabilnu zajedničku budućnost. Postoji suživot ali on nikako nije na zadovoljavajućoj razini, a zakoni Republike Hrvatske samo dodatno potiču podjele. Otkako sam došla na dužnost zamjenice gradonačelnika zalažem se za spajanje djece u vrtićima i školama, no nema pravoga pomaka u tome smjeru. Nisam protiv prava nacionalnih manjina prema kojemu imaju pravo učiti materinji jezik, povijest i kulturu, no u podjeli djece vidim izvor svih daljnjih problema. Nažalost, postoje politike koje žive na takvoj podjeli i bore se za nju. Smatram da u ovom slučaju razum treba nadvladati politiku i da smo mi kao odrasle i odgovorne osobe dužni svojoj djeci osigurati normalno djetinjstvo kakvo mi možda nismo imali. Djeca zaslužuju biti bezbrižna, neopterećena i sretna a to se neće ostvariti sve dok u Vukovaru postoje odvojene škole i vrtići gdje se djeca od najranije dobi odgajaju u potpuno različitim okruženjima.

Vukovarski vodotoranj (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)

Vukovarski vodotoranj (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)

Foto: - / Pixsell

Ne možemo a ne progovoriti o suživotu.

Kao što sam rekla, dok ne riješimo bolna pitanja, pravoga suživota i zajedničke borbe za dobrobit Vukovara ne može ni biti. Ipak, dok se pitanja iz prošlosti pokušavaju riješiti potrebno je istovremeno i graditi budućnost u Vukovaru. Djeca su naša najljepša budućnost i u njima vidim sve ono lijepo što dolazi i što nas tek očekuje i zato je neizmjerno važno da damo sve od sebe kako bismo im dali priliku da Vukovar u budućnosti učine još boljim i ljepšim.

Kolone Sjećanja. Tolike godine su prošle a pitanja ista.

Po broju ljudi koji svake godine dolazi u Vukovar odati počast žrtvama na kojima je izgrađena Hrvatska vidimo kako narod osjeća pijetet i čuva vrijednosti Domovinskoga rata u svojoj ljubavi prema Vukovaru i svemu što naš grad simbolizira. No, jednako tako, po neriješenim pitanjima nestalih, izostanka presuda ratnim zločincima kao i izostanka ratne odštete, vidimo kako politika na državnoj razini nije spremna učiniti konkretne korake. Da, Vukovar je obnovljen do neke mjere, ali ono što zaista tražimo nikada nije ispunjeno. Vukovarsko gospodarstvo nije ni blizu razine na kojoj je bilo prije Domovinskog rata. Danas u Vukovaru živi manje stanovnika nego li je prije rata radilo u tvrtki Borovo. Taj jedan podatak dovoljan je pokazatelj pristupa državne politike Vukovaru. Godinama brojni političari u studenom dolaze u Vukovar i onda taksativno nabrajaju što je sve Vlada učinila za Vukovar, a ne priča se o ključnim problemima. Primjerice, od 2017. godine sam dio radne skupine koja je radila na pripremi novog Zakona o poticanju ulaganja u grad Vukovar, koji je naš grad trebao učiniti atraktivnim za investitore kroz brojne olakšice no međutim taj Zakon koji nam je bio daleko važniji od svih drugih projekata nikada nije donesen. O tome konstantno govorimo – ključni problemi se ne rješavaju a javnosti se prezentira kako je Vukovar doslovce dobio sve što je tražio. Prije dvije godine se u Vukovaru pojavio švedski investitor u drvnoj industriji koji je ovdje planirao otvoriti pogon i zaposliti 500-njak ljudi. Dali smo sve od sebe da mu osiguramo sve uvijete no nažalost država nije bila voljna osigurati mu potrebnu kvotu drvne sirovine koju je trebao i na kraju je odustao. Evo, to su stvari s kojima se borimo a o kojima javnost jako malo zna.

Ima li istinske pomirbe bez tih odgovora?

Nekoliko puta sam rekla da pomirba ima teorijski i praktični aspekt. U teoriji se političari mogu miriti u Zagrebu koliko god žele no u praksi ljudi koji žive na područjima naseljenim nacionalnim manjinama to baš i ne osjete. A mislim da je ovaj drugi aspekt puno važniji. Ovo što se danas u medijima predstavlja kao pomirba, nije nikakva pomirba nego trgovačko koalicijski igrokaz koji u realnosti nema apsolutno nikakvu težinu. Previše ljudi je izgubilo svoje najmilije, previše je još otvorenih rana koje nisu pravilno tretirane… takva „pomirba“ u koju nas guraju samo je dodatno poniženje. Ono što Vukovarci žele je nastaviti živjeti u miru i istini, no za to se nema sluha.

Dolazim u Vukovar, i nije samo moj dojam. Ima pozitivnih pomaka. Vodotoranj…

Naravno, mnogo smo napravili i to sve iz ljubavi prema svome gradu. Vodotoranj je simbol hrvatskoga zajedništva koje ništa ne može slomiti, ali jednako tako i otpora i nade koju Vukovarci nikada nisu izgubili. Kako Vodotoranj ne krije svoje ožiljke tako i Vukovarci grade ne skrivajući što su prošli. Iz ruševine smo izgradili novi grad u kojemu volimo živjeti i proslavljamo svaki uspjeh koji postignemo. Raduje nas svaki puta kada čujemo od posjetitelja koliko se naš grad promijenio i koliko je lijep. Ime Vukovara najčešće se vezuje uz one teške priče, tako da svaka pozitivna iznenađuje cijelu Hrvatsku, ali radimo na tome da se takav stav okrene. U Vukovaru danas zaista je mnogo više onih pozitivnih, lijepih priča i želimo da to Hrvatska zna. 

Kakva je politička situacija u Vukovaru i kako se odražava na Grad?

Politička situacija u Vukovaru je reakcija na sustavno ignoriranje države na probleme koje sam već istaknula. Nastavljamo se jednakim žarom boriti za sva pitanja i probleme Vukovaraca kako smo i do sada, a naši će sugrađani pokazati prepoznaju li naš trud za boljitak grada i rješenju pitanja pred kojima se na svim instancama gotovo trideset godina zatvaraju oči i od kojih se okreće glava prema političkoj trgovini na koju mi ne možemo pristati.

Kakvo je stanje s kulturom u Vukovaru?

Vukovar je uvijek bio grad kulture tako da taj aspekt ne zanemarujemo ni danas. Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture prednjače na tome polju, no imamo i razvijen sakralni turizam te niz tradicionalnih kulturnih manifestacija koje su rado posjećene kako od Vukovaraca tako i od posjetitelja koji su naučili na naše festivale i sajmove. Festival glumca i Vukovar film festival poznati su na nacionalnoj i međunacionalnoj razini, a u tu se priču probija i Festival nematerijalne kulturne baštine turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija „Svi zajedno hrvatsko naj“.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Foto: - / Pixsell

Ima li nešto što Vas nisam pitao a rado bi ste odgovorili na to?

Pozvala bih sve građane Republike Hrvatske i šire da ostave po strani sve što misle da znaju o Vukovaru i čim epidemiološka situacija dopusti posjete Vukovar. Neka posjete Vukovar kao i svaki drugi hrvatski grad što bi posjetili – sa zanimanjem turista koji želi proširiti ljubav prema Lijepoj našoj. Neka prošetaju Vukovarom i upiju prirodne i kulturne ljepote kojima se dičimo. Neka razgovaraju s Vukovarcima, jedu, piju i druže se … kako bi saznali zašto Vukovarci toliko vole svoj grad; zašto smo se pohrlili vratiti i zašto ostajemo bez obzira na sve. Vjerujem da će se zaljubiti u moj Vukovar baš onako kako sam ja zaljubljena u njega.

(Nikola Šimić Tonin)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!