Zeko-Pivač: Hrvatska jamči, Srbija uvjetuje

U emisiji Globalna Hrvatska donosimo razgovor kolegice Ivane Perkovac sa zamjenikom veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji, Ivanom Zekom-Pivačem. Govorio je o sigurnosnoj situaciji za hrvatske državljane u Republici Srbiji, političkim okolnostima u toj zemlji, položaju hrvatske nacionalne manjine te o provedbi međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije.

Preporuke za putovanje hrvatskih državljana u Srbiju

Zeko Pivač je istaknuo kako je preporuka da se u Republiku Srbiju ne putuje, osim ako to nije nužno, i dalje na snazi. Preporuka se, kako je rekao, odnosi isključivo na savjetodavni okvir. Dodao je da svaki hrvatski državljanin koji se unatoč preporuci odluči putovati u Srbiju to čini na vlastitu odgovornost, što hrvatske institucije poštuju. Podsjetio je kako su od travnja 2023. zabilježeni brojni, do danas neobjašnjeni slučajevi postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima, uključujući protjerivanja osoba s važećim radnim dozvolama koje su godinama živjele i radile u Srbiji. U tim je slučajevima obrazloženje bilo da te osobe navodno predstavljaju sigurnosnu ugrozu.

Naglasio je kako, unatoč višekratnim upitima, hrvatska strana do danas nije dobila konkretna objašnjenja za takve postupke te da će se inzistirati na daljnjem traženju odgovora. Govoreći o sadašnjem stanju, Pivač je ocijenio da je situacija danas ipak bolja. Naveo je kako u posljednje vrijeme nema zabilježenih slučajeva odbijanja ulaska na granici, protjerivanja ili sličnih postupanja prema hrvatskim državljanima. Izrazio je nadu da će se takav trend nastaviti te da neće dolaziti do novih, neobjašnjivih okolnosti.

Politička zastupljenost Hrvata u Srbiji

Govoreći o pravima nacionalnih manjina u obje države koja su definirana bilateralnim sporazumom o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina potpisanim prije više od dvadeset godina, Zeko-Pivač je istaknuo kako se ona provode dvojako. Povukao je usporedbu između države koja u potpunosti ispunjava svoje obveze i one koja bi na tome trebala dodatno poraditi. Istaknuo je kako Republika Hrvatska u velikoj mjeri jamči prava srpskoj manjini, uključujući i zajamčena zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru, gdje su tri od ukupno osam manjinskih mandata namijenjena Srbima.

S druge strane, naglasio je da u Narodnoj skupštini Republike Srbije, koja broji 250 zastupnika, ne postoji nijedno zajamčeno mjesto za pripadnike hrvatske manjine. Hrvatska manjina u Srbiji, iako ima povlašteni izborni status jer ne mora preći izborni prag, ali mora ostvariti tzv. prirodni prag kako bi osvojila zastupničko mjesto, što u praksi znači između 13.000 i 16.000 glasova. Upravo je u tome, kako je rekao, ključna razlika između dviju država.

Na pitanje o tome mogu li Hrvati u Srbiji očuvati i izražavati svoj nacionalni identitet, Zeko-Pivač se ponovno vratio na političku zastupljenost koja je vrlo ograničena. Naveo je kako u Subotici postoji nekoliko gradskih vijećnika hrvatske nacionalnosti, jedan u Somboru te još manji broj dužnosnika na nižim razinama lokalne vlasti. Ocijenio je da je to nedostatno te da se pitanje prava i potreba hrvatske manjine uvijek vraća na potrebu osiguranja reciprociteta, kako je predviđeno sporazumom iz 2004. godine, osobito u njegovu članku 9.

Govoreći o pozitivnim pomacima, Pivač je istaknuo djelovanje Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu, koja djeluje u reprezentativnom prostoru u samom središtu grada, dodijeljenom od strane Republike Srbije. To je naveo kao primjer dobre prakse. Međutim, upozorio je da razina financijske potpore koju Republika Srbija pruža hrvatskoj zajednici nije usporediva s onom koju Republika Hrvatska osigurava srpskoj manjini. Hrvatska je, kako je rekao, tome doskočila vlastitim sredstvima te se godišnje raspisuje do šest natječaja za financiranje hrvatske zajednice u Srbiji, s ukupnim iznosom potpore koji doseže oko četiri milijuna eura nepovratnih sredstava.

Popis stanovništva i demografska slika

Pivač je podsjetio da je posljednji popis stanovništva u Srbiji proveden 2022. godine, a rezultati objavljeni godinu kasnije. Prema tim podacima, u Srbiji živi 39.107 osoba koje su se izjasnile kao Hrvati. Istaknuo je kako popis bilježi i velik broj neizjašnjenih osoba te da ostaje otvoreno pitanje jesu li među njima i pripadnici hrvatske manjine koji se nisu željeli nacionalno izjasniti. Izrazio je dojam da Hrvata u Srbiji vjerojatno ima više nego što službeni podaci pokazuju.

Na kraju je naglasio da, unatoč složenim i zahtjevnim okolnostima u kojima Hrvati u Srbiji žive, Republika Hrvatska nastavlja pružati snažnu institucionalnu potporu. Istaknuo je da su Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Hrvatsko veleposlanstvo u Srbiji trajno na raspolaganju hrvatskoj manjini s ciljem osiguravanja boljih životnih uvjeta i zaštite njihovih prava.