U Beču predstavljena antologija “Jadranskih sirena zov” i film “Stella Maris Dalmacije”

Prva antologija hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas “Jadranskih sirena zov” stigla je i do Beča. Predstavljena je u petak navečer u bečkom prostoru Folklornog ansambla “Šokadija”, na čijem je čelu Viktorija Šimičić.

Antologiju su priredile dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika (DHK) i znanstvena savjetnica HAZU, te prof. dr. sc. Gordana Laco, izvanredna profesorica splitskog Filozofskog fakulteta i čelnica splitsko-dalmatinskog ogranka DKH.

Razgovor je vodila pjesnikinja iz Beča Maja Epp, koja je ujedno, kao i autorica antologije Mihanović-Salopek, čitala poeziju dalmatinskih autorica.

- Iako su u 18.stoljeću žene u Europi rijetko imale pravo glasa, niti je bilo uobičajeno da se javno bave književnošću, na današnjem jugu Hrvatske već tada djeluju autorice čiji rukopisi često ostaju neobjavljeni. I tu smo nepravdu sada pokušali ispraviti ovom prvom antologijom. U sljedećoj na red dolaze i važne autorice s kontinentalnog dijela današnje Hrvatske, rekla je Mihanović-Salopek. Naglasila je kako je “Jadranskih sirena zov”, prva antologija te vrste u Hrvatskoj.

- To je prva antologija koja daje pregled poezije dalmatinskih autorica od 18. stoljeća do danas, podsjeća na zaboravljene glasove i razotkriva kontinuitet ženskog stvaralaštva u Dalmaciji u tom razdoblju”, napomenula je autorica antologije, u koju je ušlo, kako je naglasila, 120 žena pjesnikinja. Potom je pobrojala brojne od njih. Poznata i manje poznata imena. Posebno je istaknula i iseljeničke pjesnikinje.

- U antologiju sam uključila brojne autorice iz Društva hrvatskih književnika, ali i iz drugih institucija, poput Matice hrvatske i Hrvatskog društva pisaca. Uključila sam i hrvatske iseljeničke pjesnikinje iz Dalmacije, iz udruga registriranih u New Yorku i Beču, koje i dalje pišu o Dalmaciji kao dijelu svog identiteta, rekla je Mihanović-Salopek, pojasnivši kriterij odabira hrvatskih književnica i njihove poezije za antologiju.

Promocija antologije održana je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Austriji, a glazbeni okvir promociji dao je kantautor i vođa “Dubrovačkih kavaljera” u Beču Josip Čenić, koji je bio i organizator promocije u zajedništvu s F.A. Šokadija.

Josip Čenić je bio izuzetno ponosan da su u Antologiju , u posebno područje duhovne, vjerske poezije ušle i njegova teta, poznata časna sestra Marija od Presvetog Srca - Anka Petričević, a u skupinu novijih autora laikata Josipova majka Anđelka Petričević Čenić.

Bila je to dobra prigoda da publika čuje uživo i njihovu poeziju, “Školjka”, “Božić u tamnici” i druge pjesme, koje su naizmjenično čitale autorica antologije i Maja Epp. Pravi užitak bio je čuti pjesme koje je Josip uglazbio, dobro poznate bečkim i gradišćanskim Hrvatima, koje je izveo zajedno s članom Dubrovačkih kavaljera Matkom Dišipulom.

- Moja je teta Anka Petričević napisala 80-tak pjesama. Uglazbio sam ih 10. Danas smo odsvirali “Pusti me majko” koju je napisala kada je odlazila u samostan, kao i prekrasnu Ave Mariju, rekao je Josip Čenić.

Impozantan podatak bio je i da je Josipova teta, časna sestra Marija od Presvetog Srca - Anka Petričević bila jedna od rijetkih duhovnih suputnica i studentska prijateljica Tina Ujevića, koji je često navraćao u obiteljsku gostionicu Petričevićevih. Ali i Stjepan Radić.

Također je od Josipa zanimljivo bilo čuti neke od podataka o teškom životnom putu njegove majke, pjesnikinje Anđelke Petričević Čenić, koja je kao voditeljice Katoličke akcije u vrijeme komunizma bila zatvarana i služila petogodišnju zatvorsku kaznu u Požegi, te nije imala drugi izlaz nego otići u emigraciju.

- Majka je u zatvoru napisala puno pjesama, neke su bile i objavljene. Ja sam uglazbio četiri majčine pjesme, a jednu smo danas čuli - pjesmu Trstenom, ispričao nam je Josip Čenić, čije su majka i teta ušle u antologiju “Jadranskih sirena zov”.

Nakon promocije antologije, bečka je publika imala priliku vidjeti i znanstveno-obrazovni film “Stella Maris Dalmacije”, o štovanju Bogorodice i hrvatskoj Marijanskoj baštini, čija je autorica, svestrana dr. sc. Hrvojka Mihanović - Salopek.

Gledajući film publika je mogla upoznati pojedina glasovita povijesna marijanska svetišta, najvažnije sakralne spomenike, procesije, sprovode, kao i izbor važnih knjiga, marijanskih slikarskih djela itd. Osim toga mogli su se čuti i tradicionalni napjevi koji se pjevaju na velikim marijanskim blagdanima kao i sakralna glazba.