Sve je spremno za Susret Hrvata Južne Amerike u Córdobi

Od 5. do 8. studenoga argentinski grad Córdoba ugostit će više od 500 sudionika iz desetak zemalja na 9. Susretu hrvatske dijaspore Južne Amerike. 

U Južnoj Americi hrvatske su zajednice međusobno udaljene tisućama kilometara. Upravo zato njihovi kontinentalni susreti imaju posebno značenje. Prvi je održan 2015. godine u Peruu, na inicijativu samih iseljenika, a tradicija koja traje više od desetljeća ove se godine vraća u Argentinu.

Nakon prošlogodišnjeg Susreta u brazilskom São Paulu, domaćinstvo preuzima Córdoba, jedan od najvećih argentinskih gradova i važno sveučilišno središte. Organizatori očekuju više od 500 sudionika iz desetak zemalja, uključujući predstavnike hrvatskih institucija.

„Prije svega, u organizaciji nam je važno uspostaviti suradnju s lokalnim institucijama, ponajprije s vlastima Córdobe. One su vrlo pozitivno prihvatile dolazak Hrvata iz Južne Amerike i Hrvatske“, ističe Cristian Šprljan, predstavnik hrvatske zajednice u Córdobi i jedan od organizatora Susreta.

Córdoba kao domaćin

Smještena u geografskom središtu Argentine, Córdoba je dobro prometno povezana s argentinskim gradovima, ali i susjednim zemljama. Šprljan ističe da je zbog toga jednako pristupačna bez obzira na to dolaze li sudionici iz Santiaga u Čileu ili Montevidea u Urugvaju.

„Hrvati već dugo žive u Córdobi, neki su ovdje već treća generacija. Oni će ovom Susretu dati posebno značenje za naš grad“, kaže Mario Armida, direktor gradske turističke zajednice, naglašavajući važnost integracije različitih zajednica u život grada.

Središnje mjesto održavanja bit će Kulturni centar Nacionalnog sveučilišta u Córdobi, u samoj povijesnoj jezgri grada. Prostor bogate povijesti, obnovljen prije manje od godinu dana, omogućit će sudionicima da između programskih aktivnosti upoznaju i grad domaćin.

„Prijašnji Susreti održavali su se u vrhunskim hotelima, ali sudionici nisu imali toliko prilike upoznati grad u kojem su boravili. Ovdje će biti okruženi povijesnim znamenitostima. Cilj nam je da svi koji dođu zaista dožive Córdobu“, objašnjava Šprljan.

Grad ima i zanimljive hrvatske povijesne tragove. U njegovu isusovačkom kompleksu, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, djelovao je hrvatski isusovac Nikola Plantić. Hrvatski klesari ostavili su trag i u novijoj povijesti grada, sudjelujući u izgradnji kanala La Cañada i Slavoluka Córdobe, koji se danas ubrajaju među njegove prepoznatljive znamenitosti.

Od kulturnih susreta do poslovne i znanstvene suradnje

Ovogodišnji program obuhvaća kulturne aktivnosti, poslovni forum i susret hrvatskih žena CroActivas. Organizatori žele povezati sudionike s lokalnim vlastima, sveučilištima i poduzetnicima te potaknuti suradnju koja će se nastaviti i nakon Susreta.

„Želimo potaknuti razmjenu iskustava među Hrvatima iz cijele Južne Amerike. To je prilika za povezivanje sa sveučilištima, poduzetnicima i drugim institucijama te stvaranje široke mreže za buduću suradnju“, ističe Šprljan.

Među članovima hrvatske zajednice koji u tome vide priliku je i Rubén Motrich, sveučilišni profesor i znanstvenik iz područja imunologije i medicinskih znanosti.

Motrich ističe mogućnosti zajedničkih istraživačkih projekata koje podupire hrvatska Vlada, a u kojima surađuju znanstvenici iz Hrvatske i istraživači hrvatskog podrijetla u svijetu. Takvi programi otvaraju prostor za akademske veze, razmjenu studenata i stručno usavršavanje, uključujući suradnju s Nacionalnim sveučilištem u Córdobi.

„Hrvatska dolazi nama“

Za Jelenu Ninčević, sudsku tumačicu za hrvatski jezik u Córdobi, koja je prošle godine sudjelovala na Susretu u São Paulu, posebno je važan interes mlađih generacija.

„Iznenadila me količina ljudi koja je jako zainteresirana biti povezana s Hrvatskom. Postoji velik interes među mladima za studiranje, rad i život u Hrvatskoj“, kaže Ninčević.

Dolazak hrvatskih predstavnika za nju ima i dodatno značenje.

„Ovaj susret je na neki način 'Hrvatska dolazi nama'. Južna Amerika uvijek se osjeća izvan događanja na sjevernoj hemisferi. Kada dođu predstavnici naše Vlade i institucija, to je velika čast i izaziva velik interes“, objašnjava.

Susreti hrvatske dijaspore Južne Amerike s vremenom su dobili institucionalnu i financijsku potporu Republike Hrvatske, no njihov se učinak ne iscrpljuje službenim programom. Iz poznanstava među sudionicima nastaju prijateljstva, zajednički projekti i nove inicijative.

„Stekneš prijatelje iz drugih zemalja i gradova, a iz toga nastaju novi projekti i nove ideje, uvijek s ciljem očuvanja snažnog identiteta“, zaključuje Šprljan.

Argentina ove godine drugi put preuzima domaćinstvo Susreta, nastavljajući tradiciju povezivanja hrvatskih zajednica koje, unatoč velikim geografskim udaljenostima, dijele zajedničko podrijetlo i sve više mogućnosti za suradnju.