Dolaskom na mjesto vršitelja dužnosti urednika Programa za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatske radiotelevizije Vladimir Brnardić preuzeo je odgovornost za jedinstven medijski prostor koji povezuje hrvatske zajednice diljem svijeta.
U razgovoru za Hrvatsku riječ govori o izazovima praćenja hrvatskih zajednica u Bosni i Hercegovini, među nacionalnim manjinama i iseljeništvu, o potrebi očuvanja identiteta, mogućnostima suradnje s medijima izvan Hrvatske te o planovima da Glas Hrvatske postane mjesto susreta i povezivanja Hrvata, bez obzira na to gdje žive.
S Vladimirom Brnardićem razgovarala je Zlata Vasiljević. Donosimo isječke...
► Nakon dugogodišnjeg rada u dokumentarnom programu preuzeli ste vođenje Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Što Vas je privuklo tom izazovu i kakvu ste viziju imali kada ste prihvatili ovu dužnost?
Nakon više od 25 godina provedenih u Dokumentarnom programu kao novinar i urednik emisije TV kalendar pa potom i osam godina kao urednik samog Dokumentarnog programa nekako sam osjetio da je vrijeme za promjenu, a i otvorila se prilika odlaskom prijašnjeg urednika u mirovinu. Kako sam već ranije surađivao s ovim programom kreirajući za njih neke sadržaje poput dokumentarnih serijala Otkrivamo Hrvatsku i Hrvatska moj izbor znao sam otprilike čime se bave i kako Program funkcionira. Privuklo me to što je Program za Hrvate izvan Hrvatske zapravo mala radio-televizija unutar Hrvatske radiotelevizije koji obuhvaća i televiziju i radio i multimediju (portale i društvene mreže). Televiziju sam poznavao, a izazov je bio radio i multimedijske platforme na kojima ranije nisam radio kao i mogućnost proizvodnje i oblikovanja vlastitog programa. Drugi izazov bio je i tema hrvatskog iseljeništva kojega sam se ponekada doticao kroz priloge u emisiji TV kalendar, ali i u dokumentarnim filmovima poput filma Heroji se ne zaboravljaju – Petar Herceg Tomić o američkom junaku Pearl Harboura hrvatskog podrijetla iz Prologa kod Ljubuškoga. Osim toga, da se malo našalimo, ali je istinito, potencijalna publika je brojnija jer više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u Hrvatskoj!
...
► Gdje vidite granicu između afirmacije hrvatskih zajednica i obveze javnog medija da otvara i osjetljivije ili kritičke teme? Odnosno, ima li prostora za teme koje nisu samo folklor, manifestacije, već govore i o problemima?
Afirmacija hrvatskih zajednica svakako je obveza HRT-a kao hrvatskog javnog medija, ali ne treba bježati od osjetljivih i kritičkih tema te svakako ima prostora ne samo za folklor i manifestacije već i za probleme. Pri tome treba paziti da takve objave ne naštete lokalnoj zajednici i ne stvore joj još veće probleme. S druge strane, nažalost, svjedočimo podjelama unutar hrvatskih zajednica i tu je teško ostati neutralan tako da nastojimo ne zauzimati stranu, iznijeti i objaviti sve strane priče, ali prije svega biti konstruktivni i afirmativni.
Cijeli intervju pročitajte u NIU Hrvatska riječ.
