Glas Hrvatske

07:50 / 19.05.2021.

Autor: Klara Špančić

Potomci Hrvata: vatrogasci u Čileu

Foto: Globalna Hrvatska/snimka zaslona

Foto: Globalna Hrvatska/snimka zaslona

Foto: - / -

Vatrogasne organizacije u Čileu osnivali su imigranti, pa se tako i danas razlikuju i nose ime svoje zemlje podrijetla. Hrvatska postrojba na sjeveru Čilea, u Antofagasti, osnovana je davne 1892. godine, a od 1902. slična vatrogasna postrojba djeluje i na krajnjem jugu, u Punta Arenasu. Prije krize izazvane pandemijom posjetili su ih Mariana Cámpera i Damián Bazán Mamić.

Lučki grad Antofagasta, s oko 300 tisuća stanovnika, leži na obali Tihog oceana. Nedaleko je najsuša i najviša pustinja na svijetu. U određenim dijelovima Atacame nikada nije pala kiša.

U XIX. stoljeću Antofagasta je bila doslovno drveni grad. Kuće su se gradile isključivo od drva, a kao što je bilo uobičajeno u takvim gradovima, požari su bili česti i u plamenu su nestajale cijele gradske četvrti. Naravno, netko je te požare morao i gasiti. Doseljenici iz Dalmacije brzo su se organizirali i još davne 1892. u Antofagasti osnovali dobrovoljno vatrogasno društvo.

- Osnovana je pod imenom "Postrojba Slava - bomba Dalmacija". Nakon Prvog svjetskoga rata nazvana je "Jugoslavenska vatrogasna postrojba broj tri - bomba Pascual Baburitza". Nakon rata devedesetih godina, jednoglasno smo odlučili nazvati je Vatrogasna postrojba broj 3 - Bomba Hrvatska u čast našim sunarodnjacima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu u Hrvatskoj - kazao je počasni direktor 3. vatrogasnog društva Bomba Hrvatska, Ivo Nikolic Morla.

Ivo Nikolic Morla (Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Ivo Nikolic Morla (Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Foto: - / -

No nisu Hrvati osnivali vatrogasna društva samo u Antofagasti, već diljem Čilea.

Na drugom kraju te velike zemlje je Punta Arenas, najjužniji čileanski grad. Punta Arenas je hladan i vjetrovit grad na obali Magellanovog prolaza. Prema nekim statistikama, svaki drugi stanovnik je hrvatskog podrijetla. A gdje su Hrvati u Čileu, tu su i vatrogasci. U Putnta Arenasu je osnovana Četvrta vatrogasna postrojba - Bomba Croata. To vatrogasno društvo gasi požare u Punta Arenasu više od stoljeća. Kroz njega su prošle generacije i generacije hrvatskih doseljenika.

- Imala je šest imena od osnutka. Na početku su promjene imena bile vezane za političke promjene koje su se događale u zemlji iz koje potječemo. Tu je bilo mnogo Jugoslavena, velika većina bili su Hrvati - Dalmatinci, ali bilo je i Crnogoraca poput moje obitelj, i pripadnika ostalih naroda koji su bili pod Jugoslavijom. Među njima je bilo dosta sukoba - neki su istjerani, drugi primljeni, mijenjali su ime. Najdulje smo se zvali Jugoslavenska postrojba i 1992., nakon raspada Jugoslavije, promijenili smo ime u Bomba Croata - ispričao je Alejandro Gjuranovic, nadstojnik 4. vatrogasnog društva - Bomba Croata.

U samom početku Hrvati nisu imali organizirane zajednice u kojima bi se okupljali. Kako su mnogi bili angažirani u vatrogasnim društvima, ona su postajala središte društvenog života naših doseljenika u Čileu.

Foto: Globalna Hrvatska/snimka zaslona

Foto: Globalna Hrvatska/snimka zaslona

Foto: - / -

- Ja sam dobrovoljni vatrogasac, iz vatrogasne obitelj. Pradjed i djed bili su vatrogasci. Moj otac je u službi bio više od 50 godina. Mlađi brat isto je vatrogasac, nećak - koji ima 16 godina - bit će vatrogasac. Ja sam inženjer strojarstva. Radim u smjenama u rudniku 200 km od Antofagaste, a kada imam slobodne dane ili radim u Antofagasti, onda sam vatrogasac - rekao je Yeric Franulic Durán, prvi poručnik 3. vatrogasnog društva - Bomba Hrvatska.

Oba vatrogasna društva nastala su u znak zahvalnosti čileanskom društvu koje je prije više od sto godina naše doseljenike prihvaćalo bez predrasuda i raširenih ruku. A ljubav prema vatrogastvu među Hrvatima prenosila se s jednog naraštaja na drugog.

- Da bi se postalo član naše četvrte postrojbe, bilo je potrebno imati slavensko prezime. Ali prije nekih 40 godina, morali smo ukinuti taj uvjet jer nismo više imali takvih kandidata. Danas smo od Slavena ostali samo Ernesto Santić i ja te Alejandro Juranović, ostali su Čileanci - dodao je Alejandro Gjuranovic.

- Kada je društvo osnovano, svi su bili čisti Hrvati. Čak do razdoblja 90. - 92. godine zapovjednik ove postrojbe morao je biti Hrvat. Prije toga svaki član morao je biti Hrvat. Ali tijekom godina splasnula je želja za vatrogasnim pozivom te se omogućilo da i Čileanci budu dio nje, ali isključivo s preporukom nekog Hrvata iz postrojbe - rekao je Yeric Franulic Durán.

- Danas imamo samo jednog Hrvata, Petar Zlatar Ostojić, a imamo i desetak potomaka Hrvata - dodaje Ivo Nikolic Morla, počasni direktor 3. vatrogasnog društva - Bomba Hrvatska.

Foto: Globalna Hrvatska/snimka zaslona

Foto: Globalna Hrvatska/snimka zaslona

Foto: - / -

Petar je u duši vatrogasac. U Čile je došao sam, kao dječak s 12 godina. Taj rođeni Bračanin više od pola stoljeća dobrovoljno gasi požare u Antofagasti.

- Potiče te želja da služiš građanima, vratiš nešto Antofagasti za sve što ti je pružila. Moramo priznati da su Čileanci jako lijepo primili Hrvate. Nikada u životu nisam imao problem s ijednim Čileancem - kazao je Petar Zlatar Ostojic, počasni dobrovoljac 3. vatrogasnog društva - Bomba Hrvatska.

Vatrogasna društva u Čileu su poput obitelji. Povjerenje je ključ svega, jer jedni ovise o drugima.

Čitav vatrogasni sustav u Čileu je na dobrovoljnoj bazi. Profesionalni vatrogasci ne postoje, pa od najzabačenijih mjesta do glavnoga grada Santiaga, djeluju isključivo dobrovoljna vatrogasna društva.

Hrvatska kaciga na glavi hrvatskog vatrogasca u Čileu. Prošlo je više od sto godina otkako su njihovi preci osnovali prvo vatrogasno društvo. Bilo je to drugo vrijeme i druge okolnosti, mijenjale su se generacije, ali Hrvati u Čileu, kada je vatrogastvo u pitanju, ostali su vjerni stoljetnoj tradiciji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!