Glas Hrvatske

07:57 / 14.10.2021.

Autor: David Rey

Popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu

Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu (logo/kolaž)

Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu (logo/kolaž)

Foto: Dubravka Sidonija Šuto / ustupljena fotografija

Dubravka Sidonija Šuto pokrenula je 2020. godine projekt o digitalnom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu. Popis je usmjeren na sve potomke Hrvata, bez obzira imaju li hrvatsko državljanstvo ili ne.

- Ja sam Dubravka Sidonija Šuto, rođena u hrvatskoj obitelji u velegradu Sao Paulo u Brazilu. Otac mi je bio iz Zmijavaca kod Imotskoga a majka Hrvatica iz Bijeljine u Bosni. Oboje imigranti nakon Drugog svjetskog rata, upoznali su se u Brazilu. Otac mi je jedan od osnivatelja hrvatskog društva Croatia Sacra Paulistana. Roditelji su kroz cijeli svoj život sudjelovali u aktivnostima društva i doma u kojima sam i ja, pored obitelji, učvrstila svoj hrvatski identitet.

Po struci sam psiholog, specijalizirana u socijalnu psihologiju i psihologiju rada. Na tom području radila sam preko 30 godina, kao menadžer za ljudske resurse u velikoj brazilskoj kompaniji. Također sam stekla titulu sudskog prevoditelja za hrvatski i portugalski jezik i danas, radi želja i interesa za stjecanje hrvatskoga državljanstva među ovdašnjim potomcima Hrvata, imam dosta posla.

Kao član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pokrenula sam 2020. projekt o digitalnom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu. Projekt je neovisan i autonoman, uživa podršku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Brazilu a osmišljen je i na temelju iskustva organizatora popisa u Argentini, koji su prvi u Južnoj Americi pokrenuli tu inicijativu - ističe organizatorica projekta.

Dubravka Sidonija Šuto

Dubravka Sidonija Šuto

Foto: - / osobna arhiva

Ne postoje točni brojevi o Hrvatima i njihovim potomcima u Brazilu


- Nekada davno se procjenjivalo da taj broj iznosi između 30 i 70 tisuća. Danas imajući u obzir godine i nove generacije govori se i oko više od 100 tisuća. Poznato je da postoje Hrvati u svim krajevima ove zemlje kontinentalnih dimenzija. Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu otvara put do točnijega saznanja o tim podacima.

Ciljevi su popisa sljedeći:

- Saznati koliko ima i gdje žive Hrvati i njihovi potomci u ovoj zemlji kontinentalnih dimenzija.

- Doznati u kojem su iseljeničkom valu i iz kojega kraja Hrvatske došli njihovi preci.

- Upoznati njihove interese i očekivanja u području kulture, društva i ekonomije, te u  odnosu na stjecanje hrvatskoga državljanstva.

- Doznati razinu poznavanja i očuvanja hrvatskoga jezika kao i interes za njegovo učenje.

- Približiti osobe iz hrvatskih udruga i učiniti hrvatsku zajednicu Brazila vidljivijom i bližom hrvatskim institucijama.

Popis se obraća svim potomcima Hrvata, bez obzira na naraštaj kojem pripadaju i činjenicu imaju li ili nemaju hrvatsko državljanstvo - kaže Dubravka Sidonija Šuto.

Popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu (logo/kolaž)

Popis Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu (logo/kolaž)

Foto: Dubravka Sidonija Šuto / osobna arhiva

Popisivanje se izvršava popunjavanjem upitnika koji se nalaziti na internetu od prosinca 2020.


- Rezultati popisa bit će objavljeni na specifičnim kanalima Prvoga digitalnog popisa Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu, na svim društvenim mrežama. Roditelji ispunjavaju upitnik za svako maloljetno dijete

Hrvati su stigli u Brazil iz svih krajeva Hrvatske: prvi val od 19. stoljeća do 1919. većinom iz Slavonije. Drugi val od 1919. do 1945. uglavnom s Korčule (Blato i Vela Luka). Treći val od 1946. do 1960. većinom iz Zagreba, Dalmacije, Slavonije, Srijema. Novi doseljenici počeli su pristizati od 1960. godine

Podaci će biti rabljeni samo u statističke svrhe, radi potpore odlukama i programima udruga i hrvatske zajednice te neće biti korišteni ni u kakvu drugu svrhu ili cilj. Osobni podaci zaštićeni su brazilskim odgovarajućem zakonu

Parcijalni rezultati glavnih tema koji su navedeni u ciljevima pokazuju: Najstarija osoba koja je ispunila upitnik rođena je 1920. godine. 45% sudionika rođeni su u razdoblju od 1957. do 1986., a to su većinom pripadnici druge generacije iseljenika iz 2. vala ili prve iz 3. vala.

Utvrdili smo da Hrvati i njihovi potomci žive u svim brazilskim državama, od sjevera do juga, od istoka do zapada. Sudjelovali su u popisu Hrvati od Roraime do Rio Grande do Sul, savezne države najsjevernijeg i najjužnijeg dijela Brazila - tvrdi Brazilka hrvatskih korijena.

Hrvatski dom

Hrvatski dom

Foto: Dubravka Sidonija Šuto / osobna arhiva

Popis će ojačati hrvatsku zajednicu i približiti je Hrvatskoj


- 81% Hrvata ili potomaka živi u jugoistočnim i južnim regijama Brazila - od Rio de Janeira prema jugu, a od tih 85% u državi São Paulo. Postoje nekoliko razloga koji to objašnjavaju.

Ropstvo u Brazilu ima svoj konačan kraj 1888. godine. Uslijedilo je prelazno razdoblje sve dok, u prvim desetljećima 20. stoljeća, nije počeo val useljavanja, uglavnom iz europskih zemalja. Imigranti su došli zamijeniti robovski rad na farmama kave, uglavnom u državi São Paulo. U vrijeme tek početne industrijalizacije, kava je bila glavni izvor brazilskog bogatstva i temelj državne ekonomije.

Tako su Hrvati među Talijanima, Španjolcima, Portugalcima iz brodova s luka Santosa ili Ria de Janeira, vlakom stizali u grad Sao Paulo i odmah su poslani na farme kave u unutrašnosti Savezne države Sao Paulo, gdje su ostali dok nisu sebi i obitelji pronašli bolje prilike. Danas veliki broj potomaka tih Hrvata traži stjecanje hrvatskog državljanstva.

Također klima od Sao Paula prema jugu bolje odgovara Europljanima i njihovim vještinama u poljoprivredi. Sao Paulo je glavni ekonomski, poslovni, kulturni i sveučilišni centar Brazila.

86% su rođeni u Brazilu a 2% u Hrvatskoj, 14% nisu odgovorili ili su rođeni u drugim zemljama (Austrija, Slovenija, Bosnia i Hercegovina, Kanada, Čile, Egipat, Engleska). 14% su djeca jednog ili oba roditelja Hrvata, a 86% su unuci, praunuci ili prapraunuci Hrvata - naglašava Dubravka Sidonija Šuto.

Croatia Sacra Paulistana

Croatia Sacra Paulistana

Foto: Dubravka Sidonija Šuto / osobna arhiva

Većina nema i ne održava odnose u Hrvatskoj, a 25% ima vezu s rodbinom


- 70% ne razumije i ne govori hrvatski jezik, a samo oko 6% izjavilo je da dobro poznaje jezik. Većina je hrvatski naučila u obitelji a istaknuli su također tečajeve hrvatskoga jezika u hrvatskim društvima i nekoliko putem interneta.

45% su visoko obrazovani a 12% ima magistarske, doktorske ili postdoktorske radove.

66% nikada nisu posjetili Hrvatsku, a 3% u Hrvatskoj bili više od 5 puta.

63% nema hrvatsko državljanstvo, a 26% izrazilo je da ima ili da je stjecanje u postupku. 

70% nema hrvatsku putovnicu.

43% nikada nisu sudjelovali u društvima ili društvenim aktivnostima.

Sudjelovanje najčešće se dogodi pri zabavama, proslavama, priredbama, ručkovima i večerama.

Za upit o aktivnosti u kojima bi željeli sudjelovati većinom su istaknuli umjetničke aktivnosti (pjevanje, ples, glazba, folklor), aktivnosti vezane u učenje jezika i/ili kulture kao i trgovačke aktivnosti.

70% nisu članovi niti sudjeluju u hrvatskim društvima.

Rezultate predstavljamo u postocima, a ne u apsolutnim brojkama, ali čini nam se da je uzorak koji imamo do sada značajan i reprezentativan za populaciju. Pojačat ćemo kampanje širenja radi postizanja većeg sudjelovanja.

Zaista cijenimo i zahvaljujemo da nam je pružena ova prilika da govorimo za Glas Hrvatske jer znamo da će nam snažno pomoći u tom smjeru.

Lijep pozdrav i zahvaljujemo se svima. I živjela naša Hrvatska - zaključila je Dubravka Sidonija Šuto, organizatorica projekta o digitalnom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!