Glas Hrvatske

12:56 / 20.07.2022.

Autor: David Rey

Popis Hrvata i njihovih potomaka u Argentini

Popis Hrvata u Argentini

Popis Hrvata u Argentini

Foto: osobna arhiva/archivo personal / ustupljena fotografija

Dr. Jelena Nadinić, članica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predstavila je u Zagrebu prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Argentini.

- Nositelji popisa smo Cristian Šprljan, Iva Vidić i ja. Zapravo, to je samostalan i neovisan registar cjelokupne hrvatske zajednice u Argentini. Ima dobrovoljni karakter, jer se nitko ne može prisiliti da se registrira. Mi smo kao članovi Vijeća dali glas da okupimo sve, bez ikakvog interesa, da ne bude jedna udruga ta koja raspisuje popis. Svojedobno smo imali skupinu hrvatskih udruga, ali onda smo pokrenuli tu inicijativu. Puno nam je pomoglo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentini, imali smo potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok nam je u širenju vijesti pomogla Argentinsko-hrvatska gospodarska komora - ističe Jelena Nadinić.


Glavni ciljevi popisa bili su:


Saznati broj Hrvata u Argentini, znati gdje su, gdje žive, njihove karakteristike. Napravite mrežu koja uključuje sve ljude, kako one koji su u udrugama, tako i one koji u njima nikad nisu sudjelovali, i stvoriti mrežu znanja među nama. A s druge strane pozvati ih da budu dio toga, jer mnogi stvarno ne znaju da su Hrvati, roditelji su im govorili da su Jugoslaveni, drugi Austrougari.


- Ljudi su počeli shvaćati da je vrlo važno poznavati svoje korijene, upravo kao oblik vlastitog identiteta - ističe dr. Jelena Nadinić.


Jedan od najvažnijih ciljeva bio je poziv za sudjelovanje u popisu.


- Drugi cilj je bio uključiti institucije, da budu dio toga, da to shvate kao svoj projekt, kao i sve zainteresirane, uz obvezu naše statističke podatke podijele sa svima koji su se prijavili. I na taj način moći planirati aktivnosti i projekte cijele hrvatske zajednice za sljedećih pet do deset godina. Da znamo stvarni broj i da imamo statističku i demografsku vrijednost Hrvata, da imamo kartu Hrvata koji žive u Argentini.


Koja je metodologija korištena?


Proveli smo puno vremena pišući i pronalazeći pitanja.


Koristili smo 40 pitanja, nastojali smo ih sažeti što je više moguće kako bi bila vrlo općenita i specifična u isto vrijeme. Općenito saznati ime, spol, dob, koju vrstu obrazovanja imaju, imaju li djece, koliko, što su po zanimanju.


A u konkretnom dijelu znati prezimena predaka koji su stigli u Argentinu i odakle su konkretno došli. Također znati o znanju hrvatskog jezika i gdje su ga naučili. Imaju li ikakvih doticaja s Hrvatskom, bilo obiteljskog ili poslovnog. Sudjeluju li u nekim hrvatskim udrugama i u kojim aktivnostima bi voljeli sudjelovati.


- Ono što smo učinili je da smo stvorili vrlo specifične komunikacijske mreže hrvatskog popisa i napravili smo stranicu sa svim tim informacijama. Prvo što smo učinili, a u čemu je sudjelovalo mnogo ljudi, bilo je da smo napravili video zapise u kojima smo pozvali poznate ličnosti u Argentini, ali hrvatskog porijekla, da pozove na popis. Napravili smo nacionalnu medijsku kampanju. Radili smo brojne reportaže na radiju, televiziji, tiskanim i digitalnim medijima - ističe Jelena Nadinić.


Sve te aktivnosti zapravo su rezultirale jedinstvom hrvatskih institucija.


- Napravili smo video u kojem su sudjelovali predstavnici i rekli nekoliko riječi, kako bismo stvorili ideju zajedništva. Isto tako, na popis su pozvani oni koji žive u Hrvatskoj ili drugdje, a rođeni su u Argentini, hrvatskog podrijetla, kako bi bili dio ove mreže, jer su njihovi preci ti koji su stigli u Argentinu. Proveli smo radionicu za istraživanje korijena i kroz argentinsku spisateljicu koja govori kako prikupiti podatke o obitelji, znati odakle potječu, znati ih napisati i prepisati. Jer ona kaže što nije zapisano, izgubljeno je. Stoga se preporuča da ne zaboravimo sačuvati te uspomene za budućnost. Predstavili smo manifestaciju Buenos Aires slavi Hrvatsku. Napravili smo radionicu licitarskog srca. Naravno, ono što Argentinci vole je upoznati različite kuhinje pa smo predstavili i različite vrste hrvatskih recepata koji su jako dobro prihvaćeni. Imamo stvarno, jako dobru mrežu. Održali smo i radionicu naivne umjetnosti kako izraditi jaslice na hrvatski način kao umjetnički izraz - ističe Argentinka hrvatskog podrijetla.


Jelena Nadinoć

Jelena Nadinoć

Foto: osobna arhiva/archivo personal / ustupljena fotografija

Rezultati su se počeli dobivati ​​od 30. lipnja 2020. godine.


- Bila je pandemija, nitko nije mogao izaći iz kuće. U Argentini nismo mogli napustiti dom sve do studenog. Tako da je u prvih nekoliko mjeseci bilo vrlo uspješno u tom smislu, mnogo ljudi se prijavilo. Rođenih u Argentini je 97 posto, samo 2 posto rođeno je u Hrvatskoj, a 1 posto rođeno je u drugim dijelovima svijeta. 65 posto ljudi koji su se prijavili je u dobi od 21 do 60 godina. Prosječna dob ljudi rođenih u Hrvatskoj je 78 godina. odnosno, nema mladih ljudi koji dolaze iz Hrvatske u Argentinu.


Pitali smo u kojem su migracijskom valu došli njihovi preci. Ono što smo vidjeli je da prvi migracijski val, koji je prije 1918. godine, predstavlja otprilike 30 posto. Drugi migracijski val, najveći, između 2 svjetska rata, čini više od 50 posto. Treći je migracijski val poslije 1946. do 1960-ih. A novih iseljenika, nakon 1961. godine, čini samo 1 posto. Drugim riječima, najveći migracijski val pripada razdoblju između 2 rata.


Pitali smo znaju li hrvatski jezik. 65 posto ne zna ništa, 25 posto zna vrlo malo, 6 posto govori dobro, a samo 4 posto govori vrlo dobro. Većina ljudi koji govore hrvatski naučili su ga kod kuće, 15 posto u hrvatskom centru, u Croaticumu 3 posto, na studijskim grupama 2 posto.


Na pitanje imaju li rodbinu u Hrvatskoj, 57 posto ne zna, 38 posto ima, a 5 posto nema. Treći migracijski val je onaj koji ima najviše kontakata s Hrvatskom - kaže Jelena Nadinić.


Vrijedno je spomenuti da Hrvata ili njihovih potomaka ima u svim argentinskim pokrajinama.


- Uskoro ćemo objaviti preliminarno izvješće. Dosadašnji podaci govore da u Argentini živi oko 250.000 Hrvata. Mnogi od prijavljenih navode da imaju visoku stručnu spremu, mnogi od njih su poduzetnici. To nam je dalo prdodžbu o tome kako se hrvatska osobnost oblikuje u Argentini. Vjerujemo da su ovi rezultati vrlo dobri za poznavanje i rad s tim ljudima.


Uzimajući u obzir korištenu metodologiju, osim broja prijavljenih, dobiveni su rezultati vrlo uspješni. 80 posto mladih osjeća se Hrvatima. Ali mnogi kažu da je potrebno imati više informacija o Hrvatskoj, bolju komunikaciju. U Argentini i Južnoj Americi nema škola u kojima se hrvatski uči kao drugi jezik. Ono što mlade najviše zanima je poboljšanje konzularnih usluga i brže dobivanje hrvatskog državljanstva. Smatrajući da je najveći kapital koji Južna Amerika ima ljudski kapital i kapital znanja. Jer obuka koju imamo u Argentini je jako dobra i treba je iskoristiti.


Cijela Južna Amerika predstavlja 700.000 ljudi hrvatskog podrijetla i svi smo mi jedna Hrvatska. Iz čega vjerujemo proizlazi zaključak da su potrebni konkretniji projekti za ono što je Južna Amerika u svim aspektima. S obzirom da se radi o migraciji koja se uvelike razlikuje od ostalih migracija.


Cijela hrvatska zajednica Argentine, Paragvaja, Čilea, Urugvaja, svih zemalja Južne Amerike, spremna je djelovati koordinirano s Hrvatima u Hrvatskoj, s domovinom. I moramo njegovati taj osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu - zaključuje dr. Jelena Nadinić, članica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.


Jelena Nadinić i David Rey/Jelena Nadinić y David Rey

Jelena Nadinić i David Rey/Jelena Nadinić y David Rey

Foto: osobna arhiva/archivo personal / ustupljena fotografija

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!