Glas Hrvatske

13:13 / 10.09.2021.

Autor: David Rey

Naslijedili smo ljubav prema Hrvatskoj i njezinoj kulturi

Patricio Rodríguez Glasinović

Patricio Rodríguez Glasinović

Foto: osobna arhiva / -

Na raznim susretima u klubu Estadio Croata u Santiagu hrvatska glazba svirala se na okupljanjima organiziranim radi širenja hrvatske glazbe i kulture, njegujući prijateljske veze među članovima zajednice.

- Moje ime je Patricio Rodríguez Glasinović, Čileanac sam hrvatskog podrijetla, odvjetnik, glazbenik, i aktivan član hrvatske zajednice u Čileu. Rođen sam u gradu Antofagasti i unuk sam Antuna Glasinovića Vladislavića, hrvatskog doseljenika s početka 20. stoljeća, rodom iz Nerežišća na otoku Braču, kada je Hrvatska bila dio Austro-Ugarskog Carstva.


Moji pradjed Dinko Glasinović i moja prabaka Lukrecija Vladislavić poslali su svoje šestero djece u Čile, od kojih je moj djed bio je najmlađi. Željeli su za njih potražiti bolju budućnost i mogućnosti zbog procvata industrije nitrata i trgovine u rudarskoj regiji sjevernog Čilea, gdje su bili dobrodošli europski useljenici.


Moj djed Antun i njegov brat Ivan otputovali su brodom iz Supetra i iskrcali se u gradu Antofagasti, gdje su ih čekala njihova starija braća koji su prethodno emigrirali. Djed je brzo naučio španjolski jezik i počeo se baviti trgovinom. Zbog svoje velike radne sposobnosti, truda i ustrajnosti, osobina koje su obilježavale hrvatske doseljenike, postao je uspješan trgovac prodavajući različitu robu u rudarskim područjima, nastanivši se u gradu Calami.


Oženio se Rosariom Zuleta Moya, Čileankom baskijskog porijekla, iz čije je zajednice rođena moja majka Rosario Glasinović Zuleta. Boluje od Alzheimerove bolesti, ali još uvijek prepoznaje i uživa u hrvatskim pjesmama. Unatoč svojih 8 desetljeća života, sve u svemu vrlo je zdrava i snažna zbog svojih hrvatskih gena - kaže Čileanac s hrvatskim korijenima.

Hrvatski folklorni ansambl Naša zemlja

Hrvatski folklorni ansambl Naša zemlja

Foto: osobna arhiva / -

Patricio Rodríguez ističe da je njegov djed je bio filantrop, zapošljavao je i pomagao raznim čileanskim i hrvatskim obiteljima.  


- Kao predsjednik Rotary kluba iz Calame sredinom 1930-ih poduzeo je korake kako bi grad dobio prvi neophodni rendgenski aparat. Služio je i u Vatrogasnom društvu. Postao je upravitelj te ustanove, u kojoj se danas čuvaju njegove fotografije u odori s više medalja. Općina Calama proglasila ga je počasnim građaninom zbog raznih usluga i doprinosa tom gradu, što nije bilo uobičajeno za strance.


Glazba i sport bili su vrlo važni u životu mog djeda. Obje aktivnosti omogućile su mu da se integrira u zajednicu i stekne dobre prijatelje. Bio je samouki violinist, svirao je i klavir, a kao sportaš osvojio je nekoliko trofeja u tenisu i biciklizmu.


Zbog glazbenoga djelovanja sprijateljio se s istaknutim čileanskim pijanistom Armandom Carrerom, poznatim autorom valcera “Antofagasta”, s kojim je svirao u duetu klavira i violine na glazbenim okupljanjima u kući obitelji Glasinović. Moj djed je bio autor glazbe za himnu Rotary kluba Calama.


Više se nije vratio na svoj voljeni otok. Umro je nekoliko mjeseci prije nego što je ispunio želju da s obitelji otputuje u Hrvatsku. Njegovi ostaci leže u hrvatskom mauzoleju na groblju Calama - izražava čileanski odvjetnik. 

Patricio Rodríguez i Bernadette Kenderić

Patricio Rodríguez i Bernadette Kenderić

Foto: osobna arhiva / -

Ukus za glazbu i sport naslijedio je od djeda.


- Sviram razne glazbene instrumente, a najdraži su mi klavir, bisernica i gitara. Hrvatska glazba oduvijek je prisutna u mojoj obitelji i obično donosim svoju gitaru na događaje u hrvatskoj zajednici kako bih otpjevao tradicionalne dalmatinske pjesme koje smo učili kao djeca, što je dobar način za očuvanje hrvatskog identiteta.


Imam dvije sestre, Mirjam i Tatjanu. Moji su nećaci naslijedili ljubav prema Hrvatskoj i njezinoj kulturi i znaju priču o našim useljeničkim precima koja se prenosi s koljena na koljeno.


Moji roditelji, Rosario i Leo, bili su članovi hrvatskog folklornog ansambla. Moj je otac bio ravnatelj gudačke skupine, unatoč tome što nije hrvatskoga podrijetla - naglašava Patricio Rodríguez.

Folklorna glazbena skupina Jadranski biser

Folklorna glazbena skupina Jadranski biser

Foto: osobna arhiva / -

U klubu Estadio Croata u Santiagu svirala se hrvatska glazba.


- Godine 2006. upoznao sam Bernadette Kenderić, suprugu tadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Čileu Borisa Marune, koja me pozvala da budem dio gudačkog sastava hrvatske folklorne skupine Naša zemlja, iz koje je nastalo čileansko-hrvatsko Kulturno umjetničko društvo Domovina.


Prihvatio sam poziv i nakon dva tjedna učenja svirao sam hrvatsku mandolinu u konobi napravljenoj u tom klubu, pri čemu sam koristio instrument na kojem je svirao moj otac, koji je umro dvije godine ranije.


S Bernadette Kenderić, koje se sjećam s ljubavlju i divljenjem, svirao sam zajedno u raznim glazbenim susretima u klubu Estadio Croata u Santiagu. Ona je svirala harmoniku, a ja mandolinu, na sastancima koje je organizirala radi širenja hrvatske glazbe i kulture, njegujući prijateljske veze među članovima zajednice.


Početkom 2012. godine s istaknutom violinisticom hrvatskog podrijetla Katjom Mirić, glazbenikom Francom Ferrerom Cvitanovićem, Maxom Zorićem i drugim prijateljima osnovao sa hrvatsku folklornu glazbenu skupinu “Jadranski biser”, u kojoj sam svirao bisernicu - ističe Patricio Antonio Rodríguez Glasinović, čileanski odvjetnik hrvatskog podrijetla. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!