Može li iseljeništvo biti spona gospodarske suradnje Hrvatske i Južne Amerike?

Svi se slažu – velik je potencijal gospodarske suradnje Hrvatske i Europske unije sa zemljama Južne Amerike. Ključno je pitanje: kako ga najbolje iskoristiti? Poljoprivreda, energetika, IT, turizam i inovacije nude brojne prilike. Hrvatski iseljenici danas su visokopozicionirani u politici i društvu. Može li Hrvatska zahvaljujući njima postati most te suradnje?

Južnoamerikanci obiluju emocijama, strašću, otpornošću, snalažljivošću. To je sredina naviknuta na brze promjene, stalnu dinamiku, neprestano učenje onoga što vuče naprijed, govori Željko Jelenić koji u Južnoj Americi živi 12 godina. Ima drugačiju kulturu rada. Ova u Latinskoj Americi drugačija je od naše mediteranske kulture. Ljudi su puno otvoreniji, puno direktniji. Vole puno više, puno više su aktivni, puno se druže. Mi smo u sredini koje su strašno velike i ljudi koji žele uspjeti, imaju neki svoj cilj. I ti ljudi s kojima mi radimo jesu ti koji žele nešto stvoriti u životu i vrlo su radišni, kaže Jelenić.

Preci hrvatskih iseljenika bježali su od siromaštva i ratova u potrazi za novim, boljim životom. Vremena su se promijenila i danas mnogi sve češće okreću pogled prema Hrvatskoj. Zemlji koja im nudi ne samo osjećaj pripadnosti, nego i sigurniju, ekonomski bolju i stabilniju sredinu. Južna Amerika nudi jako puno poslovnih mogućnosti. Gledano iz europske perspektive, riječ je o dinamičnom gospodarstvu prepunom izazova, s velikim prirodnim bogatstvima i potencijalom za rast. Hrvatska razmjena sa zemljama Latinske Amerike je vrlo mala u usporedbi s europskom, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Velika udaljenost i administrativne prepreke neki od razloga slabije razmjene

Prema riječima Snježane Posavec, savjetnice u Centru za internacionalizaciju poslovanja HGK za Južnu Ameriku, ona je u prošloj godini iznosila 133 milijuna dolara. Što je svega 0,2% ukupne robe razmjene. Iako se radi o povećanju od 18 posto u usporedbi s 2023. Taj rast dolazi isključivo iz uvoza koji je prošle godine bio dvostruko veći nego 2023. Dok je hrvatski izvoz u Južnu Ameriku pao čak 45%.

Najčešći razlozi slaboj gospodarskoj razmjeni jesu velika udaljenost, slaba logistika, nedovoljno poznavanje južnoameričkog tržišta. Problem predstavljaju i brojne administrativne prepreke i visoke carine u pojedinim državama Južne Amerike.

Čeka se puna primjena sporazuma

Ekonomska i politička unija južnoameričkih zemalja Mercosur promovira slobodnu trgovinu i ekonomske integracije na tržištu koje obuhvaća 270 milijuna ljudi. Nedavno dogovoreni sporazum s Europskom unijom trebao bi otvoriti vrata većoj trgovinskoj razmjeni i smanjiti ovisnost Europe o SAD-u i Kini. No sporazum tek čeka ratifikaciju. Taj sporazum bi potpuno ukinuo ili značajno smanjio carine, pojednostavio carinsku proceduru čime bi se povećala konkurentnost poduzeća iz EU, pa tako i Hrvatske, kaže Nikolas Ferinović iz Argentinsko-hrvatske gospodarske komore (CACIC).

Važan im je CROLATAM

Argentinsko-hrvatska gospodarska komora sve češće organizira video sastanke s hrvatskim institucijama, kako bi otvorila mnoga do sada zatvorena za zajedničke projekte i investicije. Potencijala za suradnju ima. Vidimo da se poslodavci puno interesiraju za argentinsku radnu snagu jer ih je puno koji žele da se potomci Hrvata vrate u Hrvatsku i rade u Hrvatskoj. Šalju nam mailove s tim mogućnostima i zato nam je jedino važno da CROLATAM , informativni portal, bude kao pojas koji povezuje radne mogućnosti Hrvatske sa radnom snagom hrvatskog podrijetla, rekao je Ferinović.

Pripadnici dijaspore imaju pozitivan odnos prema domovini svojih predaka. Ono što vole i što ih podsjeća na dom, pa makar o Hrvatskoj malo znali, jesu hrvatski proizvodi.

Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo demografije i useljeništva potpisali su Sporazum o suradnji kojim se definiraju zajedničke aktivnosti usmjerene na poticanje povratka iseljenih Hrvata i njihovih obitelji u Republiku Hrvatsku. Sporazumom se unaprjeđuje koordinacija između gospodarstva i državnih institucija te stvara okvir za nove programe i aktivnosti kojima će se hrvatskoj dijaspori olakšati povratak i zapošljavanje.

Ministarstvo demografije i useljeništva proširilo je prava useljenicima i povratnicima bez hrvatskog državljanstva reguliralo boravak u Hrvatskoj, olakšalo zapošljavanje, učenje hrvatskog jezika te rješavanje hrvatskog državljanstva. Od 2020. do kraja kolovoza 2024. izdano je više od 11 tisuća domovnica državljanima Južne Amerike. Najviše u Argentini i Čileu.