Ministar Ružić u Srbiji: Pola milijuna eura za socijalne projekte Hrvata u Srbiji

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić posjetio je Suboticu gdje se susreo s predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasnom Vojnić te predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji. Uz Vojnić, u razgovorima su sudjelovali predstavnici hrvatske zajednice i njezinih ustanova i organizacija, među kojima Lazar Cvijin, Karolina Bašić, Marin Piuković, Petar Duić i Josipa Dević – Nona, kao i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša.

Prvi program socijalne skrbi za Hrvate u Srbiji

Aktivnosti Ministarstva usmjerene na potporu Hrvatima u Srbiji provodit će se u 2027. godini u suradnji s HNV-om i Fondacijom za razvoj hrvatske zajednice „Cro-Fond“. 

Njihov je cilj pridonijeti socijalnoj i demografskoj revitalizaciji područja u kojima žive Hrvati kroz ulaganja u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i opremanje objekata poput jaslica, dječjih vrtića, domova za starije i nemoćne osobe, kao i kroz razvoj projekata socijalnih usluga, za što je u hrvatskom proračunu za 2027. godinu planirano 500 tisuća eura.

- Posebno zahvaljujem predsjednici Vojnić i njezinim suradnicima na predanom radu za dobrobit 39 tisuća Hrvata koji žive diljem Srbije. Granice ne određuju pripadnost i povezanost ljudi te stoga Republika Hrvatska kroz odredbe Ustava brine o svojim građanima bez obzira gdje se nalazili. Program tradicije suradnje s našim državljanima u Republici Srbiji je u nastavku, a povezivanje i dublja integracija u lokalnu zajednicu omogućuje jačanje veza na međudržavnoj razini, dodao je.

Hrvatska podupire Hrvate u Srbiji kroz razne projekte

- Kroz razne projekte podupiremo djelovanje hrvatske zajednice, što unapređuje i mnoge pozitivne vrijednosti koje su danas važne. Ovdje, pomažući i rješavajući konkretne probleme i pomažući onima kojima je podrška najpotrebnija, zapravo posredno osnažujemo pozitivna načela održivosti društva kao takvog. U prvom smislu, činimo to kroz konkretne programe pomoći u dobavi, primjerice, ogrjeva, medicinske opreme i sličnog, te u drugom, kroz program Zaželi koji se, kroz dosadašnje pozitivno iskustvo, zapošljavaju teže zaposlive osobe, u pravilu žene, gdje postaju pomoćnici ili specifični asistenti koji pomažu nekoj osobi koja je ili iz kategorije starih i nemoćnih ili osoba s invaliditetom, odnosno ima neke druge obiteljske potrebe za objektivnom pomoći.

Vojnić: otvaramo područje bez kojeg nema cjelovite brige za zajednicu

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je da se novim programom otvara područje socijalne sigurnosti kao nova sastavnica brige o hrvatskoj zajednici u Srbiji.

- Zadnjih nekoliko godina napravili smo velike iskorake u obrazovanju, kulturi, infrastrukturi, poljoprivredi i institucionalnom razvoju, a danas otvaramo još jedno veliko novo područje bez kojeg zapravo nema cjelovite brige o zajednici. To je socijalna sigurnost naših ljudi, rekla je Vojnić.

Prema podacima koje je iznijela, u Srbiji se na posljednjem popisu stanovništva izjasnilo 39.107 Hrvata, dok je u posljednjih 11 godina zajednica izgubila gotovo trećinu pripadnika. Prosječna dob pripadnika hrvatske zajednice je 51,2 godine, a dodatni problem predstavljaju stariji ljudi koji žive sami u manjim sredinama i udaljeni su od pomoći. 

Vojnić: Potreban angažman u zajednici

HNV je zbog toga pokrenuo izradu registra socijalnih potreba hrvatske zajednice, koji provodi Fundacija Cro-Fond.

Prema dosad prikupljenim podacima, 80 posto evidentiranih potreba odnosi se na ogrjev, hranu i liječenje, 35 posto na dogradnju i popravak kuća, a 25 posto na druge potrebe, poput izvanškolskih aktivnosti djece i školskog pribora.

Natječaj će, prema najavi, biti raspisan nakon dovršetka tehničke i administrativne pripreme, a Vojnić je rekla da bi to trebalo uslijediti u idućim danima.

Istaknula je da će prijavitelji, među ostalim, trebati dokazati angažman u hrvatskoj zajednici i pripadnost hrvatskom narodu.

- Jedna polovica svakako je pomoć potrebitima i onima koji žele pronaći na neki način posao, a drugi dio je da se mi kao zajednica osnažimo, rekla je Vojnić.

Od potpore poljoprivredi prema socijalnom poduzetništvu

Razgovaralo se i o mogućnosti da se postojeći programi potpore hrvatskim poljoprivrednicima u Vojvodini i Bačkoj nadograde novom razvojnom komponentom.

Cilj je ispitati mogućnost povezivanja proizvođača visokokvalitetnog voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda s ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj te postupno razvijati pilot-model socijalnog poduzetništva koji bi povezao hrvatske poljoprivrednike u Vojvodini, ustanove socijalne skrbi i korisnike radno-terapijskih programa.

Takav bi model povezivao financijski potpomognutu poljoprivrednu proizvodnju hrvatskih proizvođača u Vojvodini s preradom dijela proizvoda u hrvatskim ustanovama kroz stručno vođene i sigurnosno definirane radno-terapijske aktivnosti. Gotovi proizvodi mogli bi se koristiti u sustavu socijalne skrbi, ali i razvijati kao prepoznatljivi gastronomski proizvodi i dio palete protokolarnih darova.

Kao jedno od iskustava koje može poslužiti pri oblikovanju takvog koncepta istaknuti su modeli ustanova koje kroz vlastita gospodarstva i radno-okupacijske aktivnosti povezuju rehabilitaciju, proizvodnju hrane i svakodnevni život korisnika, poput Lobor-grada. Cilj nije samo financijska održivost, nego stvaranje lanca u kojem ulaganje u hrvatskog poljoprivrednika istodobno stvara društvenu vrijednost za korisnike socijalne skrbi.

Poseban program za Hrvate iz Vojvodine koji žive u Hrvatskoj

Razgovaralo se i o položaju Hrvata podrijetlom iz Vojvodine koji danas žive u Hrvatskoj, s čijim je predstavnicima ranije već održan sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Aktivnosti na oblikovanju konkretne mjere za tu skupinu su u tijeku, no ona će se razvijati kao zaseban program, odvojen od predstavljenog budućeg poziva za projekte socijalne skrbi za Hrvate koji žive u Republici Srbiji.

Sugovornici su posebno istaknuli dugogodišnji doprinos državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa i njegov kontinuirani angažman u razvoju projekata hrvatske zajednice u Srbiji. Istaknuta je važnost kontinuiteta politike Vlade Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske – od infrastrukture i obrazovanja do gospodarstva, kulture i, sada snažnije, socijalne politike.

Iz Subotice u Rumu – otvaranje prve od sedam Matica

Zaključujući posjet Subotici i razgovore s predstavnicima hrvatske zajednice, ministar Ružić uputio se u Rumu, gdje će sudjelovati na otvorenju prve od sedam novih hrvatskih Matica u okviru projekta „Sagradi mlin gdje je voda“.

Otvorenjem Matice u Rumi započinje konkretno ostvarivanje projekta kojim se mreža suvremeno uređenih prostora hrvatske zajednice širi izvan njezina središta u Subotici, prema mjestima u kojima Hrvati žive. Time se kulturni, obrazovni, društveni i drugi sadržaji približavaju zajednici i stvaraju trajna mjesta okupljanja, rada i očuvanja hrvatskog identiteta.