Manjinska zbilja

Vladini projekti stvorili su dobro ozračje među ljudima naših korijena u 12 europskih država, no i dalje treba isticati da se njihov položaj razlikuje od zemlje do zemlje. Od visoke razine manjinskih prava pa do zemalja u kojima uopće nemaju status manjine. Donosimo prilog o manjinskoj zbilji iz Globalne Hrvatske.

Ne postoje obvezujući međunarodni dokumenti koji manjinama jamče zaštitu njihovih prava pa se smatra da je odnos prema manjinama izraz demokratičnosti svake države.

Republika Hrvatska svojim manjinama osigurava vrlo široku lepezu prava, pa bi se primjerice Hrvati u Sloveniji rado mijenjali sa Slovencima u Hrvatskoj jer Slovenija uporno odbija Hrvatima dati status nacionalne manjine. Tek su nedavno postali kulturna manjina, što za sobom nosi daleko uži opseg prava.

Kao nacionalna manjina nisu priznati ni Hrvati u Sjevernoj Makedoniji, a u zemljama gdje su taj status dobili, širina manjinskih prava različita je i ovisi o političkim okolnostima.

Tako vlast u Crnoj Gori slijedi političke vjetrove iz Srbije pa je Hrvatima kao autohtonom narodu tek nedavno vraćen Dom kulture u Donjoj Lastvi. Taj dom podigli su naši preci prije više od sto godina. Naša generacija Hrvata ga je obnovila nakon što jedini nije obnovljen nakon potresa 79., istaknuo je Adrian Vuksanović, predstavnik hrvatske manjine u Crnoj Gori u Vladinu Savjetu za Hrvate izvan RH.

I zato golemo kulturno blago Boke Kotorske, koje nosi snažni pečat hrvatskog identiteta, treba očuvati i u tome je nužna pomoć matične države. Vuksanović ističe kako hrvatski čovjek danas u Crnoj Gori nije sam. Iza njega stoji Republika Hrvatska koja konstruktivno pridonosi svim emancipatorskim procesima Crne Gore i samim time, kaže, snažno utječe da Hrvati opstaju na ovom prostoru.

I gradišćanski Hrvati u Austriji trebaju potporu Hrvatske u kapitalnom projektu stvaranja modela obrazovanja na materinskom jeziku od vrtića do mature. Žele se izdvojiti iz postojećeg BKS modela, odnosno Bosansko-hrvatsko-srpskog jezika. Susret na Plitvicama urodio je dogovorom da će to pitanje biti tema nadležnog saborskog odbora.

Očuvanje jezika prioritet je i Hrvatima u Moliseu kojima je Italija dodijelila tek status jezične manjine. Hrvatska je pomogla u obnovi tamošnje škole, a djeca uče lokalni govor "Na našo" koji se očuvao više od pet stoljeća.

Pomoć su dobili i Hrvati u Srbiji. Hrvatska je financirala izgradnju Hrvatskog doma u Subotici u kojemu je sjedište triju ključnih hrvatskih institucija, a obnavlja se ili gradi još sedam malih matica u mjestima gdje Hrvati žive.

Hrvate u Srbiji ne mogu mimoići posljedice političkih prosvjeda koji bujaju zemljom proteklih mjeseci. Hrvati su poduprli zahtjeve većinskog naroda, uslijedila su protjerivanja. Budućnost je neizvjesna, Hrvate treba politički osnažiti. Koliko god se mi politički osnažimo ne možemo ugroziti Srbiju, mi samo možemo biti zadovoljni građani Srbije, možemo biti konstruktivni partneri, kaže Jasna Vojnić, saborska zastupnica i predstavnica hrvatske manjine iz Srbije u Vladinu Savjetu za Hrvate izvan RH. Međutim, istaknula je kako su zakoni u Srbiji takvi da su Hrvati isključeni iz političkog života, ne daje im se dovoljno financijskih sredstava i u takvim uvjetima ne mogu funkcionirati.

I zato je prioritet politički osvijestiti i opismeniti mlade Hrvate u Srbiji. Inicijative i potrebe mladih, ne samo u Srbiji nego i u ostalim zajednicama, artikulirat će se i kroz Savjet mladih čije je osnivanje potaknuto na sjednici Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH.

 

(Globalna Hrvatska, Majda Ivković)