Glas Hrvatske

08:05 / 17.09.2021.

Autor: Ivana Perkovac

Za Irsku ili iz Irske?

Vjernici u HKM Dublin.

Vjernici u HKM Dublin.

Foto: Hrvatska katolička misija Dublin - Irska / Facebook

Jednostavnost poslovanja, niski porezi i uređeni sustavi ključni su razlozi iseljavanja Hrvata u Irsku. Irska je poslije Brexita postala jedina članica Europske unije u kojoj je službeni jezik engleski što otvara vrata drugim globalnim kompanijama i novim radnim mjestima. U potrazi za njima Hrvati su u Irsku počeli iseljavati u većem broju 2013.  I premda se dugo činilo da je Irska nova obećana zemlja – to se u posljednje vrijeme promijenilo. Hrvati se vraćaju kući ili pak iseljavaju na nova odredišta.

Premda se dugo činilo da je Irska nova obećana zemlja - to se uslijed pandemije koronavirusa promijenilo. Ni naknada koju država daje za one koji ne rade nije ih zadržala u toj europskoj zemlji multinacionalnih kompanija. Agencije koje su Hrvatima pronalazile posao, stan - sada rade u obrnutom smjeru. Velečasni Josip Levaković, prvi službeni dušobrižnik za Hrvate u Irskoj i sam svjedoči novonastalim okolnostima.


-Možete čuti da se ljudi stvarno nisu snašli u ovoj malo težoj ekonomskoj situaciji, iako je država ovdje davala tjedne naknade u iznosu od 350 eura, ali sjediti kod kuće i čekati da se radno mjesto otvori, posebice mladome čovjeku s obitelji, ne znam koliko je motivirajuće - govori velečasni Levaković. 


Koliko je Hrvata danas ostalo u Irskoj - nije poznato. Smatra se da ih tamo živi oko 20 tisuća. Taj podatak donosi službena statistika irskog Ministarstva socijalnih, komunalnih i obiteljskih djelatnosti prema izdanom broju PPS (Personal Public Service Number - slično poreznom broju ili OIB-u) bez kojega nije moguće redovno živjeti i raditi u Irskoj.


-I sad ako gledate tu statistiku vidite da je u nekom razdoblju od 2000. godine do zaključno s 2020. izdano 28 599 PPS brojeva - kaže velečasni.

Velečasni Josip Levaković s mladima u sakristiji.

Velečasni Josip Levaković s mladima u sakristiji.

Foto: Hrvatska katolička misija Dublin - Irska / Facebook

Od pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji, 1. srpnja 2013. godine, više od 54 tisuće hrvatskih državljana odjavilo je prebivalište u Republici Hrvatskoj zbog trajnog nastanjenja u inozemstvu.


334 622 hrvatska državljanina prijavila su privremeni odlazak, a od toga 101 145 prijavilo je privremeni odlazak u Irsku.


Ministarstvo unutarnjih poslova upozorava da su se neki u međuvremenu vratili pa u inozemstvu ne borave svi hrvatski državljani koji su u navedenom razdoblju prijavili privremeni odlazak.


Tena i Josip Fehir iselili su se u Irsku 2014.


-Otišli smo jer u ono vrijeme prije 4 godine financijski nismo najbolje stajali, a htjeli smo otvoriti nešto svoje. Supruga mi je završila fakultet, zootehniku i nije mogla pronaći posao. To je jedan od glavnih razloga zašto smo otišli - govori Josip.


No oni su otišli da bi se vratili.


-Nama je financijski tamo definitivno puno bolje nego ovdje, ali svi ostali aspekti života su ovdje ipak puno bolji. Moj Karlo bi baku vidio samo preko video poziva i to dva puta godišnje i onda smo se odlučili da je bolje da odrasta u Hrvatskoj - nastavlja Tena Fehir.


-Ja mislim da smo mi ovdje vidjeli priliku i stvar se pokrenula. Ljudi iz poglavarstva konstantno daju mladima šansu da pokušavaju uspjeti u privatnim poslovima.


Crkva HKM u Dublinu.

Crkva HKM u Dublinu.

Foto: Hrvatska katolička misija Dublin - Irska / Facebook

Dašak Irske prenijeli su u Osijek i otvorili prvi osječki irski pub.


-Kad god smo nekome rekli da se vraćamo, da bismo ovdje nešto uložili, sami pokrenuli posao, svi su bili skeptični i pitali nas jesmo mi normalni, ali evo još se nijednom nisam pokajala što sam se vratila - ističe Tena.


One koji su otišli, ističe velečasni Josip Levaković, ne treba osuđivati, jer mnogi su s valjanim razlozima napustili Hrvatsku, a Irska je postala utočištem mnogih naroda. Naši se ljudi po nečemu posebno ističu pa velečasni kaže da ga često pitaju gdje su to naši ljudi tako dobro naučili govoriti engleski jezik.


U Dublinu je 2016. osnovana prva Hrvatska katolička misija. Potrebe su velike. Najprije na duhovnom, a ponekad i na karitativnom planu.


-Negdje oko tri do četiri stotine ljudi okupi se u mjesec dana na svetoj misi ovdje u sjedištu naše misije u Dublinu. Tome treba pribrojiti i sve one koji su prošli pripreme za brak, pa i sve one koji se okupljaju u osam filijalnih zajednica u Irskoj. To je lijep broj ljudi koji su povezani sa našom zajednicom - ponosno govori velečasni.


I premda se Hrvati u Irskoj češće okupljaju u pubovima, nego u zavičajnim klubovima, hrvatska zajednica u Fermoyu napravila je iskorak. Velečasni kaže da su osnovali glumačku družinu i organizirali prvu predstavu na hrvatskom jeziku. Osmislila ju je i režirala Zadranka Anđela Motušić, uz podršku dvadesetak obitelji koji su u tom gradu, koji se nalazi u županiji Cork, osnovali Udrugu Hrvata. Želja im je bila potaknuti mlade da govore materinski jezik i pri tome da se dobro zabave. Predstava je prihvaćena, kažu organizatori, iznad njihovih očekivanja. Gledatelja je u publici bilo iz raznih dijelova Irske, što pokazuje da su jedva dočekali da se nešto događa na hrvatskome jeziku.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!