Hrvatsko iseljeništvo iz Južne Amerike sve važnije

Uoči nadolazećeg Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, hrvatske zajednice u Južnoj Americi sve snažnije razvijaju veze s domovinom. Od kulturnih projekata i kontinentalnih susreta do rasta interesa za hrvatsko državljanstvo i učenje jezika, posljednjih godina vidljivo je novo povezivanje Hrvatske i njezina iseljeništva na ovom kontinentu.

Hrvatske zajednice od Čilea i Argentine do Urugvaja i Brazila danas aktivno surađuju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a rast financijske potpore omogućio je obnovu rada brojnih društava i institucija. Posebno važnu ulogu za zajednice koje žive na velikim udaljenostima imaju Susreti hrvatske dijaspore Južne Amerike, pokrenuti 2015. godine u Peruu, koji danas imaju institucionalnu i financijsku potporu Republike Hrvatske te status projekta od strateškog značaja.

Idući Susret održat će se u Córdobi, jednom od najvažnijih središta hrvatske zajednice u unutrašnjosti Argentine. Jelena Ninčević, sudski tumač za hrvatski jezik iz Córdobe, ističe kako takvi događaji imaju posebno značenje za hrvatske zajednice Južne Amerike.

- Ovaj susret je na neki način ‘Hrvatska dolazi nama’. Južna Amerika uvijek se osjeća pomalo izvan glavnih događanja u sjevernoj hemisferi. Kada dođu predstavnici hrvatske vlade i institucija, ljudi osjećaju da je Hrvatskoj važna njezina dijaspora i iseljeništvo, rekla je Ninčević.

Slično ističe i Cristian Šprljan, predstavnik hrvatske zajednice u Córdobi, koji smatra da takvi susreti nadilaze same zajednice i stvaraju nove veze između Hrvatske i Južne Amerike.

- Dolaze ljudi najviše razine, iz hrvatske vlade, ministarstava i važnih institucija, i to čovjeka podigne čak i mentalno. Nije riječ samo o zajednici, nego i o razumijevanju dinamike koju danas imaju Hrvatska i Južna Amerika, rekao je Šprljan. Dodaje kako upravo kroz susrete nastaju nova prijateljstva, projekti i ideje koje dodatno jačaju identitet zajednice.

Velik interes posljednjih godina vidljiv je i kroz porast zahtjeva za hrvatsko državljanstvo nakon izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu iz 2020. godine. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Buenos Airesu, koje pokriva i Paragvaj i Urugvaj, danas je među najaktivnijim hrvatskim predstavništvima po broju konzularnih poslova.

No za mnoge potomke hrvatskih iseljenika državljanstvo predstavlja tek početak povezivanja s Hrvatskom. Jedan od najvažnijih koraka ostaje učenje hrvatskog jezika. Više od devedeset posto stipendista hrvatskog jezika Ministarstva demografije i useljeništva posljednjih godina dolazi upravo iz Južne Amerike. Interes za učenjem jezika raste i kroz lektorate u Rosariju, Buenos Airesu, Santiagu i Punta Arenasu.

Važnu ulogu u povezivanju zajednica i hrvatskih institucija ima i Vladin Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske. 

U njegovu novom sazivu Južna Amerika ima sedam predstavnika: Jelena Nadinić i Ivana Pečarević predstavljaju Argentinu, Marco Buzolić i Alexandra Anamaria Vrsalović Honorato Čile, Dubravka Sidonija Šuto Brazil, Ivan Eduardo Orlić Ticerán Boliviju, Ekvador i Peru, a Gustavo Victor Glavinich Giosa Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.

Istodobno, među zajednicama ostaju otvorena i neka pitanja. Jedno od njih odnosi se na mogućnost dopisnog glasovanja za hrvatske državljane koji žive stotinama ili tisućama kilometara od veleposlanstava.

- Ne možemo glasati izvan veleposlanstava, a u cijeloj Južnoj Americi postoje samo tri — Buenos Aires, Santiago de Chile i Brasilia. Zato nam je važno omogućiti glasanje, upozorava Jelena Nadinić, članica Vladina savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Drugo pitanje odnosi se na daljnji razvoj učenja hrvatskog jezika i mogućnost otvaranja novih lektorata na kontinentu. 

Upravo bi nadolazeći Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske mogao otvoriti prostor za nova povezivanja i buduće projekte između Hrvatske i njezinih zajednica u Južnoj Americi.