Glas Hrvatske

09:53 / 26.04.2022.

Autor: Branimir Njikoš

Hrvatski vinari u Slovačkoj

Vinski podrum Ignáca Černaya

Vinski podrum Ignáca Černaya

Foto: HRT / HRT

Hrvati koji žive u okolici Bratislave kroz povijest su bili vrsni vinogradari i vinari, a poljoprivreda je tamošnjoj hrvatskoj zajednici među najvažnijim izvorima prihoda. 

Iako je vinova loza othranila i školovala naraštaje slovačkih Hrvata, pravih vinara sve je manje. Vještine i tradicija predaka, te materinski jezik čuvaju se još samo u četiri hrvatska sela: Hrvatskome Grobu, Hrvatskom Jandrofu, Čunovu i Devinskom Novom Selu. Nova vremena zauvijek mijenjaju identitet i toga kraja.

Chorvátsky Grob (Hrvatski Grob)

Chorvátsky Grob (Hrvatski Grob)

Foto: snimka zaslona / pluska.sk

Malokad je u vinariji Ignáca Černaya zvanog Hugo ovako mirno i pusto. Nema dana da u njegov podrum na čašicu razgovora ne navrate prijatelji ili namjernici. Dok degustiraju autohtona vina, domaćin će im servirati i priču o rodnome Hrvatskome Grobu. Pričat će im o vremenima kada se hrvatski jezik, koji i on pomalo zaboravlja, čuo na svakome koraku.


- Slovačka je puna Hrvata, na žalost malo ih još zna hrvatski. Niti moja majka nije dobro znala hrvatski, govorili su ga baka i otac. Koristili smo ga do moje pete godine kod kuće pa mi djeca do polaska u školu nismo dobro znali slovački. U tih nešto više od 450 godina otkako su naši stari pred Turskim osvajanjima pobjegli u Slovačku jezik je "poslovačen", narod se asimilirao – rekao je Ignac Černay Hugo, vinogradar i vinar iz Hrvatskog Groba.

Ignác Černay Hugo

Ignác Černay Hugo

Foto: HRT / HRT

Bio je ovo nekada kraj radišnih i skromnih ljudi. Živjelo se mahom od poljoprivrede i uzgoja blaga. Nitko nije pitao za godine i podjelu posla. Trebalo je prehraniti višečlane obitelji.


- Svi su radili, starost, mladost, cijelo selo. Moja je osamdesetogodišnja baka odlazila u polje. Oni koji nisu imali vinograde, polja, stoku pomagali bi mještanima. Bilo je puno posla. Ali znale su žene i prigovoriti kada bi im zimi muževi popili koju više. Rekli bi da su je zaslužili težačkim radom – prisjetio se Hugo.


Hektar kukuruza, hektar repe i svakog proljeća koji trs više. Prenosila se tradicija uzgoja i prerade grožđa s koljena na koljeno. Othranila je i odškolovala vinova loza naraštaje slovačkih Hrvata.

Vina Hugo

Vina Hugo

Foto: HRT / HRT

- Naslijedio sam ljubav prema vinogradarstvu od mojih predaka. Djed je bio vinar i otac je bio vinar. Vinogradi su u jednome trenutku postali državo vlasništvo. Mještani su se tada zapošljavali na željeznici. Vinogradi su unatrag nekoliko desetljeća vraćeni privatnicima – rekao je Hugo.


Nada se da će djeca nastaviti njegovim putem i vratiti staru vinogradarsku slavu Hrvatskome Grobu. No, izumire polako uz hrvatski jezik i tradicija uzgoja vinove loze i prerade grožđa. Sela u okolici Bratislave sve se češće spajaju s gradom. Poljoprivredne površine pretvaraju se u stambena naselja. Mladost odlazi…


(Iz TV emisije Globalna Hrvatska, 16.04.2022. / novinarka: Silvija Trnčević)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!