Glas Hrvatske

09:54 / 28.07.2022.

Autor: David Rey

Hrvatske udruge u Santa Feu

Hrvatska udruga Lijepa zemlja

Hrvatska udruga Lijepa zemlja

Foto: osobna arhiva / Cristina Solián Posinkovich

Argentinska antropologinja Cristina Solián Posinkovich piše o hrvatskoj imigraciji na jugu Santa Fea.

- Ja sam kći hrvatskih doseljenika s otoka Hvara. Diplomirala sam antropologiju na Fakultetu humanističkih znanosti i umjetnosti Nacionalnog sveučilišta u Rosariju i istraživačica sam u Centru za antropološke studije u urbanim kontekstima istog fakulteta.


Zanimaju me hrvatski migracijski procesi prema Argentini, posebno prema jugu Santa Fea. 2017. objavila sam knjigu Između Jugoslavena i Hrvata: Migracije, glasovi i identiteti u Rosariju i lokalitetima vlažne pampe, koji je predstavljen u Splitu 2018. Tom prilikom sam putovala da upoznam zemlju svoje majke i svojih djedova.


U knjizi Migracije i identiteti u Južnoj Americi i jugoistočnoj Europi: povijesni, kulturološki i politički aspekti, koju je Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba objavio 2021. godine, nalazi se moj članak O Hrvatima i Jugoslavenima s juga Santa Fea: iskustva, identiteti i udruge.


U članku pišem o migracijskim iskustvima skupine migranata s područja bivše Jugoslavije koji su u različitim valovima stigli u Argentinu. Nastanili su se u Rosariju i nekim mjestima na jugu Santa Fea, uključujući El Socorro koji se nalazi na sjeveru provincije Buenos Aires.


U ovom članku se govori o jugoslavenskom i hrvatskom useljavanju jer uključuje doseljenike koji se u provedenim intervjuima prepoznaju u nekim slučajevima kao Hrvati, a u drugim kao Jugoslaveni - ističe Cristina Solián Posinkovich.

Cristina Solián Posinkovich

Cristina Solián Posinkovich

Foto: osobna arhiva / Cristina Solián Posinkovich

Dvije migracijske faze dolaska na jug Santa Fea


 - U prvoj fazi njezini se pripadnici većinom prepoznaju kao Jugoslaveni i nazivaju se prvom imigracijom. Ova etapa obuhvaća razdoblje od 1890. do 1934. godine, što uključuje i Prvi svjetski rat. Ali ne pravi razliku između onih doseljenika koji su stigli prije ili poslije tog događaja.


Ovi doseljenici su dolazili iz malih mjesta u Dalmaciji i s njezinih otoka, poput Hvara. Velika grupa se nastanila u ruralnim područjima mjesta kao što su El Socorro, Villa Mugueta, Acebal, Pavón Arriba, Peyrano, Los Molinos i Arequito, između ostalih, u vlažnoj argentinskoj pampi, koja se u to vrijeme smatrala jednom od najbogatijih na svijetu. Druga manjinska skupina imigranata koja je također stigla u ovoj fazi nastanila se u gradu Rosario.


U drugoj fazi doseljenici su općenito prepoznati kao Hrvati. Počeli su pristizati neposredno pred kraj Drugog svjetskog rata, 1944. godine, sve do početka šezdesetih godina 20. stoljeća, iz temeljno političkih, a u manjoj mjeri i gospodarskih razloga. Njihovo mjesto podrijetla bilo je uglavnom urbano (Zagreb, Split) i nastanili su se prvenstveno u gradu Rosario. Prepoznati su kao druga imigracija - kaže Argentinka hrvatskog podrijetla.

Hrvatska udruga Lijepa zemlja

Hrvatska udruga Lijepa zemlja

Foto: osobna arhiva / Cristina Solián Posinkovich

Autorica analizira i druge institucije


- Na jugu Santa Fea i na sjeveru Buenos Airesa osnovane su imigrantske udruge koje su, kao i u ostatku Argentine, bile instrumenti za postizanje integracije imigranata u društvo domaćina i očuvanje njihove tradicije i kulture.


Od kraja 19. stoljeća u gradu Rosariju djelovali su Austro-ugarsko društvo uzajamne pomoći, Jugoslavensko društvo uzajamne pomoći, Jugoslavensko društvo Triglav, Jugoslavenski centar, Hrvatsko-slovenski kulturni dom i danas Hrvatski kulturni dom. Kao što vidimo, nazivi su im modificirani prema povijesno-političkim trenucima zemlje porijekla, a isto se dogodilo i s udrugama koje su djelovale u nekim mjestima u blizini grada Rosario.


Takav je slučaj Austro-slavenskog društva uzajamne pomoći Franjo Josip I u mjestu Acebalu, Udruge Slobodna Jugoslavija - podružnica El Socorro, Hrvatskog društva uzajamne pomoći u Villa Mugueti, Slovenskog društva u Los Molinosu, Jugoslavenskog kulturnog Centar "29. studeni" u Arequitu. Tako se prvo zvao, a 90-ih je promijenio ime u Hrvatski kulturni centar, kada je počelo raspadanje bivše Jugoslavije - naglašava Cristina Solián.

Hrvatska udruga Lijepa zemlja

Hrvatska udruga Lijepa zemlja

Foto: osobna arhiva / Cristina Solián Posinkovich

Očuvanje hrvatskih korijena


- Oni su potomci onih prvih hrvatskih doseljenika koji su počeli pristizati u prvim desetljećima 20. stoljeća kako bi stvorili "Ameriku", vezanu uz očuvanje hrvatskih korijena, svojih mjesta porijekla, svoje kulture i svog jezika.


Mnoga od tih društava osnovanih u ruralnim područjima već su prestala djelovati, jer su stariji migranti koji su ih uzdržavali preminuli, a njihova djeca i unuci, budući da je većina otišla u grad na školovanje, nisu ih nastavili uzdržavati.


Važno je istaknuti da u mjestu El Socorro trenutno djeluje društvo Hrvatska udruga Lijepa zemlja, koje svoje korijene vuče iz Udruge Slobodna Jugoslavija osnovane 1946. godine. Lijepa Zemlja radi na održavanju veza s hrvatskim porijeklom, a vodi je skupina potomaka tih prvih doseljenika. Uglavnom su to žene koje pripremaju hrvatska jela, organiziraju narodne plesove i obilježavaju važne datume za hrvatsku zajednicu. Tako slave neovisnost zemlje od svojih predaka – zaključuje Cristina Solián Posinkovich, argentinska antropologinja hrvatskih korijena. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!