Glas Hrvatske

07:50 / 23.06.2021.

Autor: David Rey

Hrvati iz Čilea njeguju ljubav prema hrvatskoj kulturi i tradiciji

Sara Večeralo u Viñi del Mar

Sara Večeralo u Viñi del Mar

Foto: - / osobna arhiva

Čile je druga po redu zemlja s najvećim brojem potomaka hrvatskih iseljenika u Latinskoj Americi, a broj književnika hrvatskog porijekla izuzetno je značajan.

- Prije svega zahvalila bih Glasu Hrvatske na pozivu za sudjelovanje i ovim putem pozdravljam brojnu hrvatsku zajednicu u inozemstvu, a posebice onu u Čileu s kojom sam provela čitavu prošlu godinu. Moje ime je Sara Večeralo. Magistar sam komparativne književnosti i sociologije, a prošle sam godine upisala doktorski studij Znanosti o književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U drugoj polovici 2019. godine, na zadnjoj godini diplomskog studija, kao stipendistica Sveučilišta u Zagrebu provela sam čitavu godinu u glavnom gradu Čilea, u Santiagu. Ondje sam pored studijskog programa na Sveučilištu u Čileu i Papinskom katoličkom sveučilištu, ušla u kontakt s mnogobrojnom hrvatskom zajednicom u glavnom gradu Santiagu, te u gradu La Serena.

Ono što sam primijetila u kontaktu i suradnji s ovim udruženjima je njihova izrazita posvećenost i ljubav prema hrvatskoj kulturi i tradiciji te aktivno sudjelovanje u brojnim aktivnostima na kojima sam imala priliku prisustvovati tijekom svog boravka u Čileu.

Osim Kulturno-umjetničkog društva Domovina iz Santiaga, koje broji oko pedeset članova i koje se ističe brojnim glazbenim i plesnim nastupima folklorne tematike, te Hrvatskog kluba odnosno Hrvatskog stadiona, inače tradicionalnog i centralnog mjesta susreta hrvatske zajednice u Santiagu, također sam upoznala i tada novoosnovani hrvatski klub La Serena u istoimenom gradu na sjeveru Čilea, koji danas broji više od sto članova - rekla je Sara Večeralo.


S KUD-om Domovina i Hrvatskim stadionom Sara je sudjelovala u izradi projekta "Klapska večer".


- Zbog svjetske pandemije, ovaj projekt pod nazivom "Klapska večer", kojeg financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, odgođen je za ovu godinu, odnosno za trenutak kada epidemiološka situacija bude povoljnija.

Projekt uključuje dovođenje jedne hrvatske klape u glavni grad Santiago, koja će održati koncert na Hrvatskom stadionu, te provesti radionice klapskog pjevanja s novoosnovanom klapom KUD-a Domovina pod nazivom Snaga. Klapsko pjevanje je osobito zanimljiv način folklorne tradicije za hrvatsku zajednicu u Čileu, što ne čudi s obzirom da većina potomaka hrvatskih iseljenika u Čileu potječe s dalmatinskih otoka, posebice Brača ili Visa.

Cilj projekta je prvenstveno stvoriti međukulturnu suradnju između matične domovine i hrvatske imigracije, koja ponosno njeguje hrvatsku tradiciju i kulturni identitet - naglašava Sara.

Značajan je broj književnika hrvatskog porijekla u Čileu.


- Osim aktivnosti u kulturnim udruženjima, velik dio boravka u Čileu posvetila sam književnicima hrvatskog porijekla, s obzirom da se tema mog diplomskog rada bavila književnom i kulturnom djelatnošću potomaka hrvatskih iseljenika u Čileu. Maksimalno sam iskoristila svoj jednogodišnji boravak u ovoj zemlji, unatoč kaotičnim okolnostima koje su me zatekle po dolasku u Čile krajem 2019. godine, prvenstveno društveni nemiri, a kasnije i svjetska zdravstvena kriza.

U sklopu terenskog istraživanja izradila sam brojne intervjue s književnicima, glazbenicima, slikarima i akademicima hrvatskog porijekla. Neki od njih su književnici Guillermo Mimica, Eugenio Mimica Barassi, Astrid Fugellie Gezan, Andrés Morales Milohnic, Patricia Stambuk, Óscar Barrientos Bradasic ili Christian Formoso Bavich, da nabrojim samo neke. Naime, brojka književnika hrvatskog porijekla u Čileu je izrazito značajna i velika, a od početaka doseljavanja krajem 19. st. do danas, zabilježeno je više od 200 književnika, što nam svjedoči o jedinstvenoj povezanosti književnosti i iskustva migracije - tvrdi Sara Večeralo.


Čile je, odmah nakon Argentine, druga po redu zemlja s najvećim brojem potomaka hrvatskih iseljenika u Latinskoj Americi.


- No ipak, bitno je napomenuti da je udio ove skupine veći u zemljama poput SAD-a ili Kanade. Stoga je iznimno značajan podatak da brojka književnika hrvatskog porijekla u ovoj zemlji premašuje bilo koju drugu hrvatsku imigraciju. Među njima su i svjetski poznati suvremeni književnici poput Antonija Skármete, Ramóna Díaza Eterovica, ili pak Dominga Mihovilovicha Tessiera i Roque Estebana Scarpe u prošlom stoljeću.

Ono što je posebno bitno za istaknuti je da se ova skupina književnika u svojim djelima često poziva na reminiscencije svojih hrvatskih predaka, koje su ujedno i ključan element identitetskog imaginarija hrvatske zajednice u Čileu.

U Hrvatskoj postoji nekolicina istraživača i prevoditelja koji se aktivno bave kulturnim dijalogom i književnošću hrvatske imigracije u Čileu, prvenstveno Jerko Ljubetić i Željka Lovrenčić. Prostor za suradnju i aktivno istraživanje je izuzetno bogat i plodonosan, osobito stoga što ovoj skupini književnika hrvatskog porijekla, nesumnjivo pripada posebno mjesto u hrvatskom književnom kanonu - istaknula je Sara.

Sara je sudjelovala na međunarodnoj konferenciji održanoj u Zagrebu u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti.


- Svoje iskustvo u Čileu podijelila sam na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji pod nazivom “Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država 2” koja se u svibnju 2021. godine održala u Zagrebu. Tema mog rada “Preporod hrvatskih zajednica u Čileu” proizašla je iz šireg terenskog istraživanja provedenog za vrijeme trajanja studentske razmjene u Čileu 2019. i 2020. godine. Rad se bavi aktualnim hrvatskim zajednicama u Čileu, te njihovim kulturnim djelovanjem u glavnom gradu Santiagu u kojem djeluje desetak udruženja čiji su članovi potomci hrvatskih iseljenika - zaključila je Sara Večeralo.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!