Glas Hrvatske

07:23 / 18.05.2021.

Autor: Branimir Njikoš

Hrvatska baština u Boki kotorskoj

Bokokotorski zaljev (Foto: snimka zaslona/GH)

Bokokotorski zaljev (Foto: snimka zaslona/GH)

Foto: - / -

Kao spomen na slavne dane bokeljskih pomorskih kapetana, diljem zaljeva stoje velebne palače. Svjedok su velikog bogatstva hrvatskih obitelji u Boki kotorskoj. Fascinantan je i popis sakralne baštine koja vapi za obnovom i, ponajprije, za sustavnim pristupom njezinu očuvanju. Više o tome donosimo u reportaži autora Bože Vodopije iz TV emisije Globala Hrvatska, emitirane 08. svibnja.

Jošicu, malo selo u Boki kotorskoj, ne označuje nikakav putokaz na cesti. Ne označuje ni Đuriće, župu kojoj to selo pripada. Kažu nam da su imena tih sela previše zvučala katolički, pa su ih odavno općinske vlasti u Herceg Novom sve smjestile unutar većinski pravoslavnih Kamenara. Frano Ercegović, poput mnogih bokeljskih Hrvata, čuva obiteljske uspomene na neka druga vremena. S ponosom nam pokazuje člansku iskaznicu Hrvatske seljačke stranke i Hrvatskog radničkog saveza njegova djeda Frana, ali i djedovu svjedodžbu s početka prošlog stoljeća, dok je tu bila Kraljevina Dalmacija. U doba Austro-Ugarske. Sve na hrvatskom i latinici.

Fotomonografija o sakralnoj baštini

Kad je došla Jugoslavija, sve se okrenulo. Njegov otac Filip dobio je svjedodžbu na ćirilici. Ali je jasno istaknuo svoju pripadnost hrvatskom narodu. Sada, u demokratskoj Crnoj Gori, i Frano je krenuo njihovim stopama, pa je utemeljio udrugu "Zaljev hrvatskih svetaca". Autor je fotomonografije o sakralnoj baštini hrvatskog naroda u Boki kotorskoj.

- Boka je bogata sa vjerskim objektima, a nisu zabilježena. Nisu na jednom mjestu sabrana. Ima dosta što naš narod i ne zna gdje se nalaze, pa sam iz tog razloga došao na ideju da sve stavim na jedno mjesto. Takvo nešto je došlo spontano. Nisam ni mislio da će doći do ovoga, ali oduvijek sam s pokojnim ocem dolazio , vezan sam za crkve, vazda su me fascinirale – rekao je Frano.

Više od godinu dana obilazio je tri bokeljska dekanata Kotorske biskupije - hercegnovski, peraški i kotorski. Više od 170 lokacija, i oko pet stotina fotografija crkava, kapela, samostana, križeva...

- Žalosno je da su pojedine crkve u ruševnom stanju, obrasle dračom. Ipak ih je netko napravio, nije bilo puta ni ranije, a netko ih je stvorio. Cilj ovog projekta je da se pojedine srede, da se dovedu u stanje da se mogu doć vidjet, i obići – naglasio je Ercegović.

Zaljev hrvatskih svetaca

Boka kotorska, kaže kotorski biskup u miru Ilija Janjić, diči se ljepotama prirode, kulturno-povijesne baštine i nadasve svetosti. Među hrvatskim svecima i blaženicima troje ih je iz tog zaljeva: sveti Leopold Bogdan Mandić, blaženi Gracija iz Mula i blažena Ozana Kotorska. A bokeljski Hrvati, iako ih je u tom kraju manje od sedam tisuća, imaju se, kaže, čime ponositi.

- Ima se čim ponositi što su stvarali naši stari ovdje, naši mornari, naši kapetani, koji su teškom mukom plovili po cijelom tadašnjem poznatom svijetu, što su zaradili donosili su kući – izjavio je kotorski biskup

Doba jedrenjaka bilo je i zlatno doba Boke kotorske. Gradili su pomorci i svoje palace, ali i brojne crkve i zavjetne kapele.

A susjedni otok Gospe od Škrpjela pravo je čudo graditeljstva i umjetnosti. Nasipanjem kamenja oko jedne hridi u moru najprije je izgrađen otok, pa na njemu crkva, koju mnogi nazivaju i hrvatskom sikstinskom kapelom.

- Malo gdje na Jadranu imate da je 68 slika od Tripa Kokolje, da je to napravio jedan Hrvat. Ne znam ima li i jedna crkva na Jadranu sa toliko slika od jednoga Hrvata – naglasio je biskup.

- Veliki postotak crnogorske materijalne i nematerijalne baštine zapravo baštini autohtona hrvatska manjina u Crnoj Gori i o njoj se skrbi - rekao je Veselko Grubišić, veleposlanik RH u Crnoj Gori. Naglasio je da time promiču i sebe i CG kao državu, ali i Hrvatsku kao matičnu državu, iako su oni ovdje autohtoni i ovdje su stoljećima.

Prenamjena katoličke sakralne baštine

No velik dio te baštine u nesklonim vremenima rashrvaćivanja, nacionalizacija i konfiskacija otuđen je i prenamijenjen u druge svrhe, poput koncertnih dvorana i kina, a neke su preotele druge vjere.

Ovdje na otočiću Žanjica, na ulazu u Bokokotorski zaljev, stoljećima je bila crkva posvećena BDM. Iz te crkve potječe i čudotvorna slika Gospe od anđela koja se danas časti u franjevačkom samostanu u Orebiću, na Pelješcu.

Nakon što je nekoliko desetljeća bila izvan funkcije, ta je crkva preko noći postala pravoslavna, a planiranom turističkom izgradnjom možda joj se želi i izbrisati povijesni trag. Tko zna, možda je baš zbog toga jedne olujne noći 1461., kad je pobješnjelo more crkvicu gotovo razvalilo, čudotvorna Gospina slika s njezina oltara nošena valovima otplovila na plažu podno franjevačkog samostana u Orebiću. Prije su, kaže nam Andrija Krstović iz Tivta, ljudi bili više vezani za svoje crkve, kako velike župne, tako i male zavjetne kapele, kojih je puna Boka.

Posljednjih godina iznimnoj sakralnoj baštini u Boki kotorskoj, uz mnogobrojne turiste iz cijelog svijeta, dive se i mnoge hodočasničke skupine iz raznih župa u Hrvatskoj.

- Gdje god sam bio govorio sam o našim miljenicima Boke, govorio sam o ljepoti ove naše prirode, govorio sam o tome kulturnome blagu, a također sam i pozvao: dođite. Ako dođete iz matice Hrvatske ovdje k nama, mi ćemo osjetiti da nismo sami – zaključio je kotorski biskup u miru Ilija Janjić.

Stoga je i fotomonografija s početka priče bitan iskorak da se zabilježi i registrira sve to golemo sakralno i kulturno blago koje baštine bokeljski Hrvati. Iako je njome zabilježen samo jedan dio, a uz fotografije nisu priloženi važni povijesni podaci i dokumenti, što bi u drugom proširenom izdanju svakako trebalo učiniti, i taj prvi korak iznimno je važan.

(Izvor: TV emisija Globala Hrvatska / Božo Vodopija)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!