U nekadašnjoj vojnoj pekarnici u Mainzu svečano je otvorena institucija Kulturbäckerei, novo središte umjetnosti, kulture i susreta. U programu otvorenja, koji traje do nedjelje, sudjelovali su i članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz, predstavivši posjetiteljima dio hrvatske kulturne baštine – glagoljicu.
Radionica pod nazivom „Glagoljica – kreativno iskustvo” održana je u subotu, 24. listopada. Članice Hrvatske kulturne zajednice Mainz, predvođene Martinom Parlov i Tanjom Bizjak-Bayer, približile su posjetiteljima povijest i posebnosti staroga pisma te ih pozvale da se okušaju u njegovu pisanju i kreativnom oblikovanju.
Umjesto da se zadrže samo na predstavljanju slova, organizatorice su osmislile praktične aktivnosti prilagođene posjetiteljima. Sudionici su mogli odabrati omiljeno glagoljično slovo, napisati svoje ime ili sastaviti poruku, a slova su prenosili i na različite predmete, među kojima su bili drveni predmeti i elementi za izradu mozaika.
Ideja za radionicu nastala je nakon što je Tanja Bizjak-Bayer, članica vijeća udruge5 Kulturbäckerei, na jednom sastanku upitala članove Hrvatske kulturne zajednice Mainz jesu li zainteresirani sudjelovati u vikendu otvorenih vrata.
- Pristali smo, ali trebalo je razraditi ideju i odlučiti što ćemo ponuditi. Razmišljali smo o tome da aktivnost ne bude prezahtjevna, bez učenja napamet. Odlučili smo se za papir, pisanje imena i izradu privjesaka. Umjesto drugih materijala uzeli smo drvene predmete, objašnjava Martina Parlov.
Pismo koje je ostalo u sjećanju
Martinino zanimanje za glagoljicu počelo je još na fakultetu, kada su fratri studentima na stolove stavili male papirnate bilježnice sa slovima. Tada se prvi put susrela s tim pismom, a znatiželja ju je poslije potaknula da o njemu sazna više.
– Glagoljica mi je ostala negdje u pozadini uma i svako malo ponovno bih se susrela s tim slovima. Nisam je, međutim, učila na dodatnoj nastavi, pa sam se pitala kako bih mogla više doznati o njoj, prisjeća se.
Želja da se glagoljica približi i Nijemcima
Martina Parlov prati i sadržaje o glagoljici koje na društvenim mrežama objavljuje istraživač Tomislav Beronić. Zanimaju je aktivnosti i projekti povezani s tim pismom u Hrvatskoj, ali i izvan nje.
– Stalno pratim što se u Hrvatskoj radi jer mi toga ovdje nedostaje. Zato sam željela biti barem mali dio te priče i pomoći da se glagoljica širi i ovdje, ističe.
Radionicu je predložila zajedno s članovima Hrvatske kulturne zajednice Mainz, koji su bili spremni isprobati nešto novo i glagoljicu približiti široj publici.
Interes posjetitelja pokazao je da za upoznavanje staroga pisma nije potrebno prethodno znanje. Neki su se iznenadili brojem slova, dok su drugi odmah poželjeli naučiti napisati svoje ime.
Tekst: Marijana Dokoza