Hrvati u Sloveniji - kada će dobiti status nacionalne manjine?

Trideset godina organiziranog djelovanja, 14 hrvatskih društava, deseci događanja tijekom godine i dva hrvatska kulturna centra – ali jedno od najvažnijih pitanja za Hrvate u Sloveniji i dalje je otvoreno. Kada će dobiti status ustavno priznate nacionalne manjine? O tome je u HTV-ovoj emisiji "Globalna Hrvatska" govorio predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak.

Savez hrvatskih društava u Sloveniji obilježava 30 godina postojanja, a tijekom tri desetljeća položaj i organiziranost hrvatske zajednice znatno su se promijenili.

- Promijenilo se puno toga. Ako smo prije 30 godina počeli organizirano skupljati pomoć za našu matičnu domovinu koja je bila u ratu, kasnije smo organizirali društva, a u posljednjih desetak godina postavili smo i dva spomenika znamenitim Hrvatima u Sloveniji, Ljudevitu Gaju u Ljubljani i Nikoli Zrinskom u Lendavi, rekao je Kutnjak.

Otvorena su i dva hrvatska kulturna centra, a svih 14 hrvatskih društava u Sloveniji danas djeluje unutar Saveza. Tijekom godine organiziraju između 70 i 100 aktivnosti.

Status nacionalne manjine ostaje najvažnije pitanje

Unatoč brojnim pomacima, jedno pitanje prati hrvatsku zajednicu već godinama – priznavanje statusa nacionalne manjine u Sloveniji.

- Ostalo je ono o čemu se uvijek govorilo, a to je da Hrvati traže status manjine u Republici Sloveniji. Na tome se intenzivno radi dugi niz godina i nadamo se da će se to ostvariti, istaknuo je Kutnjak.

Takav status, objašnjava, za Hrvate u Sloveniji ne bi bio samo simboličan.

- Posebno bismo željeli da naše generacije, koje su aktivno sudjelovale u slovenskom društvu, dobiju to priznanje. Mi Hrvati koji smo se godinama doseljavali, ovdje živjeli i dali svoj doprinos, kazao je.

Ustavno priznati status donio bi i konkretna prava – mogućnost političkog predstavljanja na lokalnoj i državnoj razini, organiziranog učenja hrvatskog jezika te financijsku potporu.

Ima li pomaka nakon 30 godina?

O statusu Hrvata razgovaralo se prije 30 godina, a razgovara se i danas. Kutnjak ističe kako je slovenski Državni zbor prošle godine donio Zakon o ostvarivanju kolektivnih kulturnih prava pripadnika naroda bivše SFRJ, među kojima su i Hrvati.

- Mislim da je za bližu budućnost to zacementirano. Neki veliki pomaci ne mogu se dogoditi jer dobro znamo da parlament mora dvotrećinskom većinom mijenjati Ustav da bi Hrvati ušli kao ustavno priznata manjina, rekao je.

Ipak, očekivanja postoje od bilateralnih susreta hrvatskih i slovenskih dužnosnika.

- Nadamo se da je i pitanje Hrvata i statusa Hrvata među otvorenim temama. Nadamo se da će novi bilateralni susreti donijeti neke pomake, naglasio je Kutnjak.

Hrvatski kulturni centar - novi dom zajednice u Ljubljani

Dok pitanje manjinskog statusa ostaje otvoreno, veliki korak napravljen je kupnjom prostora Hrvatskog kulturnog centra u Ljubljani.

Savez se za taj projekt priprema više od pet godina, a Centar bi trebao postati mjesto predstavljanja hrvatske kulture, rada hrvatskih društava, susreta članova zajednice, ali i okupljanja mladih.

- Posebno su tu studenti. Svima njima treba prostor. U Ljubljani imamo četiri društva, među kojima su i društva mladih, kazao je Kutnjak.

Već su organizirani događaji poput brucošijade hrvatskih studenata i pub kvizova, a novi bi prostor mladima trebao omogućiti da sami razvijaju projekte i stvaraju nove načine povezivanja.

Kako privući mlade?

Uključivanje novih generacija jedan je od najvećih izazova hrvatske zajednice u Sloveniji. Kutnjak priznaje da je, s obzirom na današnji način života i globalizaciju, sve teže privući mlade u kulturna i manjinska društva.

Savez zato pokušava uključivati mlade kroz konkretne projekte. U njegovu radu sudjeluju i dvije hrvatske studentice, a dvije godine zaredom organizirani su kampovi hrvatskog jezika za učenike osnovnih i srednjih škola – u Pazinu i Čakovcu.

- Imamo neke projekte, polako to ide. Uspješni smo djelomično i Savez svojim primjerom pokazuje kako i druga društva mogu individualnim pristupom privlačiti mlade i polako ih uvoditi da budu dio naše zajednice, istaknuo je.

Želja za budućnost: Priznanje i mladi koji će nastaviti njihovim putem

Na pitanje što bi najviše želio za Hrvate u Sloveniji do neke sljedeće velike obljetnice, Kutnjak nema dvojbe.

- Prvo, ne možemo to zaobići, da dobijemo adekvatni status ustavne manjine, rekao je.

Drugi veliki cilj je očuvati ono što je sadašnja generacija gradila posljednjih 30 godina i prenijeti to mladima.

- Naša generacija 30 godina radila je i održala na visokoj razini društva, rad u društvima i predstavljanje hrvatske kulture, tradicije i običaja. Želimo da se to prenese na mlade, da naša djeca i naši unuci imaju prostor, da tu žive i rade te da naslijede naš put, naglasio je.

Centar bi vrata mogao otvoriti do kraja godine

Prostor Hrvatskog kulturnog centra preuzelo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dok se još čeka završetak potrebnih administrativnih postupaka u Sloveniji.

Želja Saveza je da Centar svoja vrata otvori do kraja godine.

- Želimo da hrvatska zajednica, posebno u Ljubljani, ima svoj prostor za dugoročni rad hrvatske zajednice u Sloveniji, zaključio je Đanino Kutnjak.