Hrvati u Čileu pjesmom čuvaju svoje korijene

Više od stotinu godina prošlo je otkako su njihovi preci napustili Dalmaciju i novi život pronašli na krajnjem jugu Čilea. No hrvatske pjesme, običaji i ljubav prema domovini nisu zaboravljeni. U Punta Arenasu potomci hrvatskih iseljenika okupili su se na tradicionalnoj svečanosti Hrvatskog kluba, a posebno emotivan trenutak bio je nastup glazbenika koji i danas pjevaju pjesme svojih predaka. Čuvamo sjećanje na naše stare kojih više nema, poručili su.

Dalmatinska pjesma odjeknula na krajnjem jugu Čilea

Hrvatski klub u Punta Arenasu održao je u nedjelju tradicionalnu godišnju svečanost posvećenu očuvanju hrvatskih običaja, kulturne baštine i sjećanja na iseljenike, izvijestile su lokalne novine El Pinguino.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka večeri bio je nastup glazbene skupine iz Antofagaste, grada na sjeveru Čilea. Muški vokali uz pratnju gitara i drugih žičanih instrumenata oživjeli su tradicionalno dalmatinsko klapsko pjevanje.

Voditelj skupine Jerko Slatar Díaz istaknuo je kako njihov cilj nije održavanje velikih koncerata, nego očuvanje pjesama koje su njihovi preci donijeli iz Hrvatske.

– Pokušavamo predstaviti pjesme koje su pjevali naši preci kako ne bi bile zaboravljene. Ono što radimo jest čuvanje sjećanja na naše stare kojih više nema, jer je prošlo više od stotinu godina otkako su stigli, rekao je Slatar Díaz.

Hrvatska kravata povezuje prošlost i sadašnjost

Svečanost je održana u povodu Dana kravate, koji se obilježava 18. listopada.

Hrvatski počasni konzul Alfredo Fonseca Mihovilovic tom je prigodom predstavio povijest kravate, od njezinih početaka u 17. stoljeću tijekom Tridesetogodišnjeg rata do svjetski prepoznatljivog odjevnog dodatka.

Dan kravate Hrvatski sabor službeno je proglasio 2008. godine, a u Punta Arenasu postao je još jedna prilika za isticanje hrvatskog identiteta.

Od Dalmacije do Čilea: Priča o hrvatskim iseljenicima

Hrvati su se u drugoj polovici 19. stoljeća počeli masovnije iseljavati iz Dalmacije, pogođene bolešću vinove loze i krizom brodogradilišta.

Mnogi su novi život pronašli u Antofagasti, gdje su radili u rudnicima, te u Punta Arenasu, tada važnoj trgovačkoj luci između Atlantskog i Tihog oceana.

Tijekom 20. stoljeća hrvatski iseljenici nastavili su pristizati i u glavni grad Santiago.

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Čileu živi oko 200.000 ljudi hrvatskog podrijetla, a u Argentini oko 300.000. Riječ je o dvjema najbrojnijim hrvatskim zajednicama u Južnoj Americi.

Hrvatska pjesma i ples čuvaju identitet novih generacija

Uz goste iz Antofagaste, u programu su sudjelovale i stalne glazbene i plesne skupine Hrvatskog kluba u Punta Arenasu.

Publika je uživala u nastupu zbora Daleki Jadran, dok je plesna skupina Dalmacija predstavila tradicionalne dalmatinske plesove.

Gostovanje glazbenika iz Antofagaste ostvareno je zahvaljujući osobnom angažmanu članova skupine. Nakon Punta Arenasa okupit će se u Santiagu, a potom nastaviti prema argentinskoj Mendozi, gdje će sudjelovati na festivalu hrvatske zajednice.

Hrvatska živi i tisućama kilometara od domovine

Tradicionalna svečanost u Punta Arenasu još je jednom pokazala koliko su hrvatske kulturne udruge važne u očuvanju jezika, pjesme, običaja i uspomena na iseljeničke pretke.

Iako su od odlaska prvih generacija prošla desetljeća, njihovi potomci nastavljaju njegovati hrvatsku baštinu i prenositi je na mlađe naraštaje.

Jer i na krajnjem jugu Čilea, tisućama kilometara od Hrvatske, dalmatinska pjesma i dalje povezuje generacije s domovinom njihovih predaka.