Protekloga tjedna Vjekoslav Madunić bio je na festivalu vina 1.Regionala u Beogradu na kojem su se predstavili i hrvatski vinari.
14:23 / 21.11.2021.
Autor:
Autor:
Objavljeno:
21. studeni 2021., 14:23
Protekloga tjedna Vjekoslav Madunić bio je na festivalu vina 1.Regionala u Beogradu na kojem su se predstavili i hrvatski vinari.
Ako je suditi po dojmovima jednodnevnog susreta vinara iz svih bivših jugoslavenskih republika, od toga bi festivala moglo biti nešto. U luksuznoj i prostranoj dvorani hotela Metropol predstavilo se 57 vinarija i vinara te desetak proizvođača sira i drugih mliječnih proizvoda iz Srbije i Crne Gore. Naši predstavnici s Kvarnera, točnije iz Vrbnika bile su vinarije Šipun Ivice Dobrinčića i Estate winery Katunar Ivana Katunara.
Otok Krk nekad je imao oko 4000 hektara vinograda a danas ih je oko 200 ha! Poluotok Pelješac je imao više hektara početkom 20.stoljeća nego li cijela Hrvatska danas! Dakle, više od 30000 hektara. Nikolina i Krešo Trdenić su predstavljali vinsku regiju Bregovite Hrvatske - Moslavinu. Oni su tamo najveća i najraznovrsnija vinarija po sortama. Bio je tu i vrlo uspješni vinar iz Međimurja David Štampar. Istarske vinarije Kozlović i Prelac predstavljali su njihovi beogradski distributeri. Predstavili su se još Enjingi, Bire, Feravino, Krajančić, Stina, Testament i Black Island Winery Jokić.
Nije bilo radionica, što se dogodine svakako treba popraviti. Atmosfera je bila dobra, veliko zanimanje beogradskih vinoljubaca koje ni relativno skupa ulaznica od 1800 RSD nije spriječila da priđu vinskom hramu. Primjetan je i dalje veliki napredak srpskih vinara koji su se po kvaliteti i raznolikosti približili slovenskim i hrvatskim vinarima.
Na Kalemegdanu, ručao sam prvoga dana u društvu Jelene Stanković, stručnjakinje za odnose s javnošću TOB-a (Turistička organizacija Beograda) u sjajnom restoranu na uzvišici s koje se vidi veliki dio Novog Beograda, a tu je i zoološki vrt.
U Novom Beogradu u Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je izložba slikara Vladimira Veličkovića koji je najveći dio života proveo u Parizu. U muzeju koji je u vrijeme otvorenja sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća dobio najveće nagrade zbog svojih "izrezanih katova" tj. kaskadnom arhitekturom polukatova i međurazina bez pregradnih zidova, što omogućuje posjetitelju da u svakom trenutku ima otvoreni pogled na više razina. Veličkovićeva izložba sa stotinu uglavnom velikih platna, podijeljena je u deset tematskih cjelina: Mladost, Raspeća, Ništavilo, Tijlo u pokretu, Mjesta, Gubilišta, Glave, Pordrijetlo, Životinje i Bez imena. Već i ta sjajna izložba dovoljan je razlog za posjet.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora