Kakve su mogućnosti gospodarske suradnje Argentine i Hrvatske?

Južna Amerika golemo je tržište s kojim Hrvatska, iako ima svjetlih primjera, ipak još uvijek nedovoljno gospodarski surađuje. Može li hrvatska dijaspora pomoći u otvaranju novih poslovnih prilika? Od trgovinskog sporazuma Europske unije i Mercosura do ulaganja, poduzetništva i povezivanja poslovnih ljudi s obje strane Atlantika – gospodarstvo je jedna od ključnih tema ovogodišnjeg susreta u Córdobi. 

U halama našićke tvrtke Aurel Barrels proizvode se bačve i to ne bilo kakve. Izrađuju se od debla hrasta kitnjaka, starog najmanje 120 godina koje je na otvorenom odstajalo 2, a najbolje između 4 do 5 godina.

Tisuće bačava završava u vinarijama i vinskim podrumima diljem svijeta. Mnoge od njih od 2021. otpremaju se u više od 11 i pol tisuća kilometara udaljenu Argentinu zahvaljujući suradnji s obitelji Pejacsevich, korijenima vezanoj uz Našice.

Slavonske bačve odlaze u Mendozu

Slavonske bačve stižu u vinske podrume na područje Mendoze gdje se godišnje proizvodi stotine milijuna litara vina. Vinogradarima nije svejedno u čemu će biti pohranjeno. 

Poduzetnik i predsjednik Argentinsko-hrvatske gospodarske komore Marcos Pejacsevich kaže:

- Postoji nešto što je neosporno, a to je sljedivost. Znamo da ono što kupujemo u Hrvatskoj, dolazi upravo iz šuma tvrtke Auric. Ako kupujete bačve u nekoj drugoj zemlji, uglavnom Francuskoj, nikada niste sigurni u podrijetlo hrasta, jer Francuska trenutačno ima veliku nestašicu hrastova... Upravo pregovoramo s jednim od najvećih klijenata (u Mendozi). Kako biste stekli predodžbu, imaju otprilike 16 tisuća hrastovih bačava u zalihama. Njihov godišnji promet doseže između 3 i 4 milijuna eura. Nadamo se da ćemo se dogovoriti s njima i povećati Auricovu prodaju u Argentini.

EU - Mercosur

Ugovor Europske unije sa zemaljama Mercosura, među kojima je i Argentina, otvara velike mogućnosti. Riječ je o zemlji koja je imala vrlo zatvorenu trgovinu, uz brojne carinske i granične zapreke koje su nakon sklapanja ugovora, u siječnju ove godine, nestale. To je itekako bitno kada je riječ o plinu, nafti, litiju ili rudama kojima argentinsko tlo obiluje. A u vrijeme ekonomskih i političkih turbulencija, kvaliteta i količina koju nudi ta južnoamerička zemlja itekako mogu biti zanimljive Hrvatskoj. 

- Sporazum EU i Mercosura reducira sve te zapreke. Sada će biti fluidnija trgovina, dobavljački lanci i povećat će se europska ulaganja u Mercosuru kako bi mogli poslovati ovdje... Veze s manjim zemljama, osobito Hrvatskom, nisu kakve bi trebale biti. A ovaj sporazum otvara mogućnost i za to... Argentina može izvoziti u Hrvatsku i EU prehrambene proizvode, usluge, a može izvoziti i rude jer se ta trgovina veoma razvija, kao i energiju jer Europa sada ima energetskih problema, dodaje Marcelo Elizondo iz Argentinske gospodarske komore.

65 posto argentinskog izvoza otpada na poljoprivredu, što i ne čudi jer je riječ o poljoprivrednom divu koji ima oko 50 milijuna hektara poljoprivrednoga zemljišta. A mnogo toga ne bi bilo tako da nema INTE, Nacionalnog instituta za poljoprivredu na čijem se čelu nalazi agronom Nicolas Bronzovich. Voditelj je istraživanja i tehnološkog razvoja u Manfrediju usmjerenog na borbu protiv suše i optimizaciju prinosa.

Čelnik Nacionalnog instituta za poljoprivrednu tehnologiju Argentine (INTA) Nicolas Bronzovich ističe:

- U današnje doba suradnja je nužna jer se tehnološke promjene događaju brzo. Digitalna transformacija i umjetna inteligencija su toliko brze da se nitko sam ne može suočiti s tim tehnološkim izazovima.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Hrvatska i Argentina ne mogu imitirati jedna drugu jer je riječ o neusporedivim zemljama koje se razlikuju u mnogočemu - od broja stanovnika do veličine i klime. Bronzovich smatra da je potrebno osnovati platformu za suradnju kako bi obje zemlje mogle učiti jedna od druge.

- Hrvatsko ribarstvo je područje na kojem ima mnogo mogućnosti za suradnju. Govorili smo i o novoj industriji dronova u Hrvatskoj. Postoji nekoliko područja gdje Hrvatska ima znanja koje bismo mogli primijeniti i u Argentini. A Argentina bi Hrvatskoj mogla pomoći svojim znanjem u biotehnologiji i novim genetskim tehnikama. U mnogim kulturama imamo nekoliko varijatni koje nisu GMO, a imaju dobre prinose... Imao sam posljednjih godina iskustva i s No-till tehnikom, odnsno uzgojem bez ratarstva. To je osnovna tehnika naše poljoprivrede, objašnjava Bronzovich.

Ono o čemu mi godinama govorimo, u Argentini je u primjeni, kaže David Vlajčić, ministar poljoprivrede koji je posjetom institutu INTA oduševljen viđenim.

- Znanje, edukacija, udruživanje svih poljoprivrednih proizvođača, zajednički nastup na tržištu. Ulaganje u otpornost je nešto izvrsno. Npr. obišli smo testno polje gdje je zemlja pod pšenicom koja uopće nije navodnjavanja, a donosi prinos od 2 tone. Dio te površine je navodnjavanje vodom koji donosi prinos cca. 4 tone, a jedan pored drugog je i treća površina koja se navodnjava zajedno vodom i stajskim gnojivom koji donosi prinos od čak 7 hektara.

U okolici Córdobe brojni potomci Hrvata vode golema imanja. Nisu samo obični farmeri, mnogi su na visokim položajima u agronomskoj znanosti, drugi vode goleme agro-biznise. Varaždinac Vlado Govedić jedan je od njih. Veleposjednik je s tisuću grla stoke i više od 8000 hektara zemlje. Umjesto da govori o poljoprivrdi, radije je iskazao svoju ljubav prema Hrvatskoj.

- Domovina ti je ona, znaš kad sam se prvi put išel u domovinu prije 30 godina nakon što smo došli u Argentinu, došli smo preko Trsta, u Rijeku , onaj graničar mi je rekao – dobrodošli u domovinu. Još sada mi suze idu od toga... Nikad nisam mislio da to kamenje vuče tak domovini. To je čudo jedno, pjevajući nam je zaključio veleposjednik Vladimiro Andres Govedic.